Samo dan nakon što je novo opsežno nacionalno istraživanje pokazalo da Sjedinjene Države vrlo sporo napreduju u borbi protiv raka, jedan od najpoznatijih i najkontroverznijih američkih naučnika objavio je svoju kritiku na račun tzv. 'rata protiv raka'.
Džejms Votson, pionir u istraživanju strukture DNK, u novom broju časopisa “Open Biology” upozorio je da istraživači ove kobne savremene bolesti nemaju pravog opšteg uticaja niti moći potrebne za vođenje rata protiv raka te da američki projekt težak 100 miliona dolara koji bi trebao otkriti promjene u DNK koje uzrokuju devet oblika raka, vjerovatno neće stvoriti ozbiljan napredak u proizvodnji ljekova koje tako očajnički trebamo, prenosi T portal.
Osamdesetčetverogodišnji molekularni biolog smatra da ni od antioksidansa ne treba očekivati spektakularne rezultate, naprotiv.
'Došlo je vrijeme da se ozbiljno upitamo hoće li antioksidansi prije uzrokovati rak nego li ga izliječiti', ističe Votson koji je krajem 1950-ih na Harvardu predavao o toj opasnoj bolesti.
Njegovo otkriće strukture DNK, za koje je 1962. dobio Nobelovu nagradu, omogućilo je istraživanje uticaja gena na bolesti, naročito tumorske.
Stručnjaci su različito dočekali Votsonove kritike, međutim, uglavnom se svi slažu da postojeći pristup istraživanju raka ne daje očekivane rezultate.
Molekularni biolozi su se nadali da će sekvencionisanjem DNK otkriti specifične gene čije mutacije uzrokuju rak.Sljedeći korak trebalo je biti dizajniranje ljekova koji će blokirati putove za razvoj tumora koje je mutacija otvorila.
No, s vremenom se pokazalo da tu postoji veliki problem. Naime, kada neki lijek blokira biohemijski put za razvoj raka, maligne stanice nađu drugi koji je obično jednako učinkovit.
Votson smatra da bi jedan od razloga zastoja u razvoju borbe protiv raka mogli biti sami istraživači.
'Najveća prepreka istinskom ratu protiv raka mogla bi biti inherentno konzervativna priroda savremenog istraživačkog establišmenta... Dok god je tako liječenje raka biće 10 do 20 godina ispred nas', naglasio je.
Budući da se na borbu protiv raka godišnje troše milijarde dolara, a očekivanih rezultata još uvijek nema na vidiku, američka administracija je 2008. preuzela hrabar i inovativan korak – odlučila je u da u trku uključi matematičare i fizičare.
Naime, neki stručnjaci smatraju da je u pristupu borbi protiv raka potrebna ozbiljna promjena koncepcije. Ćelije raka izuzetno su složene i heterogene te stoga vrlo komplikovane za istraživanje i liječenje, međutim, one su istovremeno i fizikalni objekti s određenom masom, veličinom, oblikom, elasticitetom, energijom, površinom itd.
One sadrže pumpe, poluge, motore i sličnu opremu, a ima naučnika koji takođe smatraju da bi raku trebali pristupiti kao starenju, odnosno da bi ga trebalo pokušati odgoditi, a ne uništavati, prenosi T portal.
