- To nisu samo objekti koji nemaju građevinsku i upotrebnu dozvolu, već i oni kod kojih je evidentirano prekoračenje građevinske dozvole. Svi će oni biti tretirani zakonom o legalizaciji, koji je prošao Vladinu proceduru i upućen je Skupštini na odlučivanje.
Čanović kaže da ovakva situacija ne postoji samo u Crnoj Gori, već i u okruženju i nekim razvijenim zemljama Evropske unije. Za to, dodaje, postoji više uzroka, među kojima je ratno okruženje, veliki broj izbjeglica.
- Ali i sama država ima svoju odgovornost u ovom slučaju vezano za nedonošenje planske dokumentacije, kao i za neaktivnost inspekcijskih službi koje su bile nadležne za gradnju objekata.
U susret usvajanju ovog zakona, koji će najvjerovatnije stupiti na snagu na proljeće, Čanović je pojasnio koji objekti neće moći da se legalizuju.
- Zakonom smo tretirali zone u kojima neće biti omogućeno legalizovanje objekata i oni će biti uklonjeni. To su zone morskog dobra, nacionalnih parkova, zaštitni putni i pružni pojas, kulturno dobro i njegov zaštitni pojas, zaštitni pojas elektroenergetskih objekata, vodno zemljište i zaštitne zone vodoizvorišta, klizišta, udaljenosti manjoj od 400 metara od vojnih objekata, na prostoru koji je planskim dokumentom namijenjen za gradnju infrastrukturnih objekata od javnog značaja. Trenutno ne znamo koliko se objekata nalazi u zoni morskog dobra i nacionalnih parkova, tako da ne možemo još ni reći koliko će ih biti srušeno. Pokušaćemo da nađemo model najbolji za Crnu Goru i razvoj opština – precizirao je pomoćnik ministra.
On je dodao da će uklanjanje objekata iz ovih zona zavisiti od plana i sredstava za njegovo sprovođenje, a rok za podnošenje prijave za legalizaciju onih za kojima je to dozvoljeno, biće devet mjeseci. Ponovio je i da će se naplatom dažbina za legalizaciju u državnu kasu sliti stotine miliona eura.