"To je bila velika sramota. Kina je i dalje siromašna zemlja. Iako raspolaže velikim deviznim rezervama, ima deset puta manje prihode po glavi stanovnika nego Francuska".
Tim riječima je britanski finansijski stručnjak Dejvid Marš prokomentarisao posjetu tadašnjeg francuskog predsjednika Nikole Sarkozija Pekingu u oktobru 2011. godine.
I zaista, Sarkozi je računao na ogromne kineske devizne rezerve, koje iznose više od tri biliona američkih dolara. Osim toga, ta zemlja iz godine u godinu bilježi veliki privredni rast.
Bilo bi naivno povjerovati da Kina može da odigra ulogu spasioca eurozone. Kineski ekonomski stručnjak Mao Ženhua kaže da je njegova zemlja, doduše, iz diplomatskih razloga kupovala obveznice evropskih država.
I dok je Evropa bila nezadovoljna jer Kinezi nisu masovno kupovali španske i italijanske državne obveznice, vlada u Pekingu bila je razočarana time što evropska monetarna unija nije u stanju da riješi svoju dužničku krizu.
Mao Ženhua smatra da je razlog za loš krizni menadžment greška u samoj konstrukciji evra, odnosno u činjenici da su fiskalna i monetarna politika odvojene. Kod svake krize države-članice moraju da se obraćaju Evropskoj centralnoj banci, a njoj je, za donošenje odluka, potrebno mnogo vremena i saglasnost drugih članica.
Uprkos zabrinutosti za budućnost eurozone, pomoć Pekinga nije sama po sebi razumljiva jer sve dok je budućnost zajedničke valute bude neizvjesna, podrška Kine biće samo verbalna ili će se ograničiti na posrednu, preko Međunarodnog monetarnog fonda, predviđa kineski ekonomski stručnjak. (Biznis.ba)
