Šarić "oprao" četiri milijarde eura

Šarić je, kako je pokazala dosadašnja finansijska istraga, uz pomoć ljudi iz svijeta politike i biznisa, stvorio "mašineriju“ za pranje para.

Osnovano je više od 50 firmi, čiji je jedini cilj bio da u legalne tokove ubace novac zarađen od trgovine kokainom. Podaci koji su dosad prikupljeni pokazuju da je oprano najmanje četiri milijarde eura, ali se sumnja da je ta suma dvaput veća.

Pljevljak je postao vlasnik oranica, preduzeća po Vojvodini, hotela, ugostiteljskih objekata, diskoteka, stotine stanova... Prave posljedice ovakvog ekonomskog poslovanja, naročito kada je riječ o privatizacijama, još nisu sagledane do kraja. Ipak, zna se da je kapital "isisan“, radnici su završili na ulici, a Šarić je oprao milijarde i postao bogataš.

Spisak firmi preko kojih je Šarić radio u Srbiji još nije konačan, jer je najmanje desetak njegovih saradnika bilo angažovano na formiranju firmi za pranje para, a opet je svako od njih iz istog razloga napravio svoju mrežu preduzeća.

Šarić je, prema dostupnim informacijama, osnovao tri firme u američkom gradu Delaveru - "Mateniko LLC“, "Durabilly LLC“ i čuvene "Financial angels“. One se kao osnivači pojavljaju u više od 30 firmi, nekoliko klubova, hotela, pa čak i vrtića.

Devet firmi je od tog broja osnovano u Crnoj Gori, dvije u Rovinju (Hrvatska), jedna u Pragu (Češka) i čak 25 u Srbiji. Najviše ih je do sada pronađeno u Vojvodini - 16. Tokom suđenja najviše se govorilo o firmi "Municipijum S“, kojom je rukovodio Nebojša Joksović, sada svjedok saradnik u postupcima protiv pljevaljskog narko-bosa. "Municipijum S“ se, takođe, pojavljuje kao vlasnik ili suvlasnik mnogih drugih preduzeća.

O tome kako je Šarić kupovao firme po Vojvodini gotovo tri dana svjedočio je i vojvođanski biznismen Mile Jerković. On je opisao kako je upoznao ovog Pljevljaka preko advokata Radovana Štrpca, ali i da su Šarića u ovim poslovima savjetovali biznismen Zoran Ćopić i advokat Andrija Krlović.

Sumnja se da su ovi saradnici omogućili Šariću da preuzme imovinu i kapital u Srbiji koji su prije njega "pripadali“ Antonu Stanaju iz Podgorice, koji je uhapšen na beogradskom aerodromu zbog krijumčarenja cigareta. Stanajeva firma "Rokšped“, kako tvrde stručnjaci za suzbijanje finansijskog kriminala, kao i cio sistem koji je on osmislio, predstavlja "školski primjer pranja novca“.

"Taj modus se sastojao od tri firme u vrhu piramide, čiji je osnivač i jedini vlasnik bio Rokšped. Te su firme, u drugom nivou, širile piramidu tako što su, međusobno kombinujući udjele, osnivale nova preduzeća koja se, u zvaničnoj verziji, bave drumskim transportom, spoljnom trgovinom, poljoprivredom, ljekovima...", objašnjava izvor "Novosti“.

Po tom modelu nastale su "DSD tobako“, "Agrovojvodina“, "Hemovet“, "Stanagro invest“, "Tandem fajnenšel“, "Multinova“, "Alpis plus“, "Betasem“... Većina tih preduzeća osnovana je od 2006. do 2008. godine, sa sjedištem u Sremskoj Mitrovici ili na dvije adrese u Novom Sadu, na Sentandrejskom putu broj 165 ili u Bulevaru oslobođenja 127. Gotovo svaka, čak i one koje su osnovane sa ulogom od 500 eura, preko računa su godišnje imale promet od po nekoliko milijardi dinara, ali se u završnim računima knjižio ili simboličan dobitak ili, mnogo češće, gubitak.

Izvor "Novosti" navodi da su potom kupovana preduzeća, uglavnom poljoprivredna dobra koja su imala pravo zakupa velikih obradivih površina ili su raspolagala njima, ali i preduzeća za prevoz robe i putnika. Iz njih je potom "isisan“ cio kapital.

I poslije hapšenja Stanaja njegove "srpske“ firme su nastavile da kupuju akcije raznih preduzeća, mahom onih čija je privatizacija poništena. To su "Agrosjeme Panonija“, "Agrokop“, poljoprivredna dobra "Erdevik“ i "Stanišić“, "Banat sjeme“, Šećerana iz Sremske Mitrovice, "Mitrosrem“, "Elnos“, "Agrovojvodina“, "Ipok“, IKL iz Beograda, "Mlinpek“ iz Knjaževca, "Sokola“ iz Novog Sada...

Poslije otpočinjanja akcije "Balkanski ratnik“ i rasturanja narko-klana bosa iz Pljevalja, utvrđeno je da su ta preduzeća mahom preuzeli Šarićevi ljudi.