Već početkom godine počinjemo sa aktivnostima na regrutaciji svih zainteresovanih lica, kako nezaposlenih sa evidencije Zavoda, zatim đaka i studenata, izbjeglih i raseljenih lica, tako i svih drugih građana koji su u periodu sezone raspoloživi za sezonsko zaposlenje.
Odluka Vlade o smanjenju broja radnih dozvola za strance u 2013. sa 25.050 koliko je bilo predviđeno za 2012. na 16.500, otvara prostor za mnogo većim zapošljavanjem domaće radne snage. Da bi se ova šansa iskoristila neophodno je mnogo više raditi na promovisanju benefita sezonskih poslova za naše građane, bez namjere zatvaranja tržišta i ugrožavanja poslovanja naših privrednika, kazala je za Portal Analitika Vukica Jelić direktorka Zavoda za zapošljavanje.
Prema njenim riječima, smanjivanjem kvote odlučnije se uređuje tržište rada, ali, da bi se postigli očekivani efekti vrlo je važna efikasno međuresorsko djelovanje svih nadležnih institucija koje se bave pitanjima zapošljavanja strane radne snage.
- Zavod za zapošljavanje je jedan od inicijatora smanjenja kvote za izdavanje radnih dozvola za strance, vjerujući da Crna Gora u ovom trenutku ima dovoljno potencijala da u velikoj mjeri može zadovoljiti potrebe za sezonskom radnom snagom, naročito u turizmu, hotelijerstvu, trgovini i poljoprivredi. Akcionim planom za narednu godinu definisali smo čitav set aktivnosti koje treba da podstaknu veće angažovanje domaćih radnika na sezonskim poslovima, navela je Jelić.
ANALITIKA: Kada počinju aktivnosti na regrutaciji radnika za sezonsko zapošljavanje?
JELIĆ: Već početkom godine počinjemo sa aktivnostima na regrutaciji svih zainteresovanih lica, kako nezaposlenih sa evidencije Zavoda, zatim đaka i studenata, izbjeglih i raseljenih lica, tako i svih drugih građana koji su u periodu sezone raspoloživi za zaposlenje.
Intezivno ćemo raditi na njihovoj motivaciji, i kvalitetnoj pripremi za rad u sezoni, kroz organizaciju kraćih programa obuka za pomoćne poslove. Ovi programi stručnog osposobljavanja za pomoćne poslove, osposobljavaće pomoćne radnike za rad u kuhinjama, na plaži, u restoranu, vešeraju, trgovini, poljoprivredi itd., što će omogućiti da veliki broj domaćih radnika bude spreman za zaposlenje i na raspolaganju poslodavcima, već krajem marta, kako bi mogli spremno započeti sezonu. Treba reći da će se obuke organizovati u svim opštinama, i vikendom, kako bi svima bile dostupne.
Istovremeno, početkom godine ćemo pokrenuti i programe obrazovanja za zanimanja za sticanje znanja i vještina za kuvare, konobare, roštiljdžije, sobarice , barmene i druga tražena zanimanja.
ANALITIKA: Koliko traje program obuke?
JELIĆ: Ovi programi zahtijevaju najmanje 3-4 mjeseca kvalitetne obuke, kod licenciranih izvođača, kako bi polaznici obuka u ljetnjim mjesecima bili spremni za praktični dio osposoblavanja i iskoristili mogućnosti koje pruža naša sezona.
Paralelno sa ovim aktivnostima, radiće se i na animaciji poslodavca, na prikupljanju njihovih potraživanja i na što kvalitetnijem posredovanju. Nastojaćemo da nastavimo i sa projektima kojim se subvencioniraju poslodavci, kako bi u što većem broju zapošljavali domaće radnike bez dovoljno iskustva, kao što je projekat »Zaposlimo naše mlade na sezonskim poslovima«.
Takođe, šira kampanja, organizovanje okruglih stolova, prezentacija, sajmova, kao i direktne posjete poslodavcima biće aktivnosti koje imaju za cilj da ukažu na brojne benefite od sezonskog zapošljavanja i stvore veći prostor za zapošljavanjem domaćih radnika. U svim primorskim opštinama ćemo organizovati mobilne timove, zaposlenih iz Zavoda koji će obilaziti poslodavce i u dnevnoj komunikaciji evidentirati njihova potraživanja. Još više ćemo ojačati i našu međuregionalnu razmjenu informacija između biroa, kako bi nezaposlenima iz svi gradova Grne Gore učinili dostupnim ove poslove.
ANALITIKA: Šta vam je krajnji cilj?
JELIĆ: Namjera ovih aktivnosti je da na svim poslovima na kojima nije neophodno angažovati strance, priliku za zapošljavanjem dobiju domaći radnici, na sve načine želimo da ohrabrimo poslodavce da povećavaju ućešće domaćih u svojim firmama, jer je to jedan od načina da se ekonomska kriza brže i uspješnije prebrodi i smanji zavisnost od uvoza radnika. Povećanim zapošljavanjem domaće radne snage na sezonskim poslovima, značajno se doprinosi i većem prilivu sredstava u Budžet, kroz uplatu doprinosa i poreza na zarade, a takođe, novac od zarada se troši u Crnoj Gori, uz značajne multiplikativne efekte na ekonomiju naše zemlje.
ANALITIKA: Zašto je veliki broj stranaca prisutan na našem tržištu rada?
JELIĆ: Kao što je poznato zbog specifičnosti naše ekonomije, izraženog sezonskog karaktera strateških privrednih grana, turizma, građevinarstva, poljoprivrede, trgovine i ostalih uslužnih djelatnosti, u pojedinim periodima godine imamo izuzetno naglašenu tražnju za radnom snagom. Zemlje iz regiona, upravo u našoj turističkoj sezoni vide odličnu priliku za zapošljavanje svojih građana. Poznato je da je veliki broj turističkih škola i fakulteta iz zemalja iz regiona, posebno iz Srbije, decenijama sklapao ugovore o obaveznoj praksi sa našim hotelima na primorju, gdje se tokom sezone obavljala praksu.Takođe, veliki broj građana iz zemalja regiona, posjeduje nekretnine na našem primorju, mnogi dođu kao turisti, a u međuvremenu se i zaposle, kako bi produžili ljetovanje i još dodatno zaradili.
To su još navike iz predhodnih vremena zajedničke države, međutim, bez namjere zatvaranja tržišta i ugrožavanja poslovanja privrede, ove 2013. godine, prioritet treba da bude zapošljavanje domaće radne snage, koju moramo da kvalitetno pripremimo, osposobimo i učinimo konkurentnom na duži rok, a što je vrlo važno za ulazak na veliko evropsko tržište.
ANALITIKA: Često se čuje da naši neće da rade sezonske poslove?
JELIĆ: Predrasude da »naši neće« ili da »naši ne umiju« su potpuno deplasirane. Svakodnevno, u svim, oraganizacionim jedinicama Zavoda je sve više nezaposlenih, koji su izuzetno motivisani da rade i onih koji imaju potrebna znanja, vještine i iskustva. Naravno ima i onih koji »neće ili ne umiju« ali može se upotrijebiti čitav set mjera i programa koji procese na tržištu rada vuku u željenom pravcu, pa se tako doprinosi uređenju tržišta rada. Kreiranjem odgovarajućih aktivnih mjera i uključivanjem nezaposlenih u ove programe, doprinosi se njihovoj radnoj aktivaciji, smanjuje se pritisak na socijalne fondove za koje se svake godine izdvajaju ogromna sredstva. Tim prije, jer, prema svim najavama i ova 2013. će biti izuzetno složena i zahtjevna, pa je neophodno koristiti sve mogućnosti koje se pružaju za zapošljavanje.
Pored gubitaka koje na ekonomskom planu imamo velikim angažovanjem stranaca, sa aspekta tržišta rada veći je problem što se naša radna snaga, iz godine u godinu udaljava od stvarnih potreba našeg tržišta, gubi se motivacija, zastarijevaju znanja,ne stiču se nova, savremena znanja i vještine, a povećava se pritisak na socijalne fondove i tako postajemo nekonkurento tržište radne snage.
ANALITIKA: Koliko je potencijal domaće radne snage?
JELIĆ: Pored nezaposlenih sa evidencija Zavoda, potencijal od 23 hiljade studenata i 7-8000 maturanta, mogao bi svake godine biti poslodavcima na raspolaganju za sezonske poslove.
Prema nekim analizama, više od 70 odsto poslova na koje se angažuju stranci su pomoćni poslovi, tipa: pomoćni konobari, pomoćni radnici na plaži, prodavači, spremačice i sl. Sve su ovo poslovi koje naši mladi mogu jako kvalitetno obavljati ukoliko im se ukaže prilika.
Takođe, želimo da u dogovoru sa obrazovnim institucijama, iniciramo uvođenje obavezne prakse , koja bi bila odrađivana upravo tokom sezone. Isto tako, treba raditi na usklađivanju kalendara nastave i ispita, kako bi studenti bili u što dužem periodu u mogućnosti da rade. Praksa obrazovnih sistema mnogih uspješnih turističkih zemalja, pokazuje da je koncept sticanja teorijskih znanja bez obavezne prakse, prevaziđen. Učenici i studenti od samog početka školovanja moraju imati zastupljenu praktičnu nastavu u značajnom obimu, kako bi, vrlo rano stekli praktična znanja i vještine, radne navike, upoznali konkretno radno okruženje, te tako potpuno spremni došli na tržište rada.
Predrag ZEČEVIĆ
