Ljudi koji stalno misle da ih drugi ne shvataju osjetljiviji su i na fizičku bol. Američki naučnici su otkrili da se fizički i društveni bol najvjerovatnije procesuiraju u istim moždanim regijima, dakle međusobno utiču jedan na drugog.
Drugim riječima, ako je neko srećan, manje ga i boli, ali ako je očajan, prag bola je mnogo niži.
U studiji objavljenoj u žurnalu “Social Psychological and Personality Science”, naučnici sa Univerziteta u Virdžiniji istraživali su da li osjećaj nerazumjevanja može da izazove i fizički bol. Učesnici su zamoljeni da opišu kako vide sebe - na spisku sa deset ličnih osobina odabrali su dvije koje ih najtačnije i dvije koje ih najmanje tačno opisuju.
Potom su imali neformalni razgovor sa nepoznatom osobom. Opisali su kakav su utisak imali o toj osobi i pročitali utiske koje su oni ostavili na sagovornika. Neki su otkrili da ih osoba sa kojom su upravo razgovarali vidi kao što i oni sami sebe vide, drugi da su ostavili potpuno pogrešan utisak.
Potom im je mjeren prag bola tako što su jednu ruku (kojom se manje služe) stavili u kofu sa ledenom vodom i držali što mogu duže. Oni koji su smatrali da ih sagovornik nije dobro shvatio mogli su kraće da drže ruku u vodi, oni koji su ostavili dobar utisak proveli su duže vremena u kofi.
Nakon toga su odvedeni napolje, u podnožje brda i trebalo je da ocijene njegovu strmost. Oni neshvaćeni su mislili da je brdo strmije nego što jeste.
Istraživači su iznijeli hipotezu da je osjećaj neshvaćenosti sličan osjećaju ugroženosti koji, zauzvrat, pojačava i percepciju bola.
„Susret sa nepoznatom osobom koja vas nije razumjela može da bude shvaćen kao susret sa osobom koja vas ugrožava”, napisali su istraživači. „Do te mjere da osjećaj budnosti zahtijeva trošenje dosta energije.
Izvori dostupnih kalorija utiču na nečiju percepiju pa osjećaj neshvaćenosti može da dovede do preuveličane percepcije i hladne vode i strmosti brda i realne razdaljine”, zakjučili su.
Foto: vibrantlife.com