Došao je u Ameriku sa četiri centa i pismom potpore u kojem ga je voditelj evropske Edisonove filijale biranim riječima nazvao genijalcem, jednim od onih koji mijenjaju svijet. Nikola Tesla je upravo to i napravio.
Naučnik svjetskog glasa rodom iz Smiljana, čija se 70.godišnjica smrti obilježava na današnji dan, zadužio je čovječanstvo svojim izumima. Među najvažnijima su otkriće obrnutog magnetnog polja i višefaznog sistema naizmjeničnih struja, elektro-magnetni motor koji je postao osnova svih strojeva što rade na principu naizmjenične struje...
Umro je sam, otuđen, izolovan, usprkos hiljadama pronalazaka i patenata, u sobi hotela “New Yorker” u Njujorku u 87. godini.
Teslu je krasio nevjerovatan naučni um, pomiješan sa velikom dozom ekscentričnosti.
Zbog svojih neobičnih dnevnih rituala, ali i fantastičnih ideja, neukom puku često je bio tema za ismijavanje. Oni nisu mogli shvatiti Tesline želje za razvijanjem kontakta s vanzemaljcima.Ko zna, da je imao više vremena, a možda i novca koji je nestao kroz seriju neuspjelih poslovnih poduhvata, možda bi takvo što i uspio da realizuje. Spavao je samo dva sata dnevno, stoga je vremena za stvaranje novih ideja imao na pretek.
Tesla je rođen u malom selu Smiljanu 10. jula 1856., u noći u kojoj su munje i gromovi, kažu biografi, mlatili po zemlji i nebu. Možda je to bio trenutak koji ga je obilježio, usjekao mu se kao tek rođenom sinčiću pravoslavnog popa Milutina i majke Georgine Mandić, zvane Đuke, u samu srž.
Majka mu je bila nepismena, žena bez ikakvog formalnog obrazovanja, ali i nevjerovatno inteligentna, potekla iz porodice inovatora. Dječaka je usmjeravala u pravcu analiziranja, posmatranja, a tome je pripomagao i otac koji ga je navodio na usavršavanje sistema logičkog razmišljanja.
Napravili su dobar posao, u Tesli su razvili ideju o studiranju elektrotehničkih nauka iako su ga zapravo htjeli predodrediti za svešteničke vode. Sve su pokušali u tom pravcu, no Tesla je bio uporan, a kada se teško razbolio, i prodicu doveo do ruba očaja, u jednom je trenu ocu rekao kako će ozdraviti ako ga puste da studira elektrotehniku.
I tako i bi. Bio je to najčudesniji oporavak koji je rezultirao njegovim tehničkim školovanjem. Tu je i došao do prve zamisli o naizmjeničnoj struji, no umjesto pljeska, dočekalo ga je ismijavanje. Nije se dao, bio je uporan, maštovit, briljantan, ustrajan u svojim idejama, a uporište je imao u eksplozijama misli.- Mogao sam čuti kucanje ručnog sata u trećoj sobi. Lagano slijetanje muhe na stol znalo je zatutnjiti u mom uhu. Kočija koja je prolazila na udaljenosti od nekoliko milja drmala mi je tijelo. Zemlja se pod mojim nogama neprestano tresla. Moja su čula podivljala, osjećao sam da dolaze najvažniji i najkreativniji trenuci moga života – svojevremeno je izjavio Tesla.
I došli su, u jednoj sekundi palo mu je na pamet rotirajuće magnetno polje, a s njim i sistem naizmjeničnih struja. To je otkriće izmijenilo svijet! Dovelo ga je i do slavnog Edisona koji je radio na razvijanju sistema istosmjernih struja, posve oprečnom projektu.
Ideje su im se tukle, zbog čega je Tesla prekinuo saradnju osnovavši svoje preduzeće. U najplodnijim godinama svoga života stvorio je niz izuma na području elektrotehnike i radiotehnike, a najzaslužniji je za uvođenje izmjenične struje u svakodnevnu upotrebu.
Bio je plodan naučnik, ali i osvjedočeni ekscentrik, visok 199 centimetara, nevjerovatno gibak i vitalan. Zanimljivo, usprkos mogućnosti dobre zarade, pokazao je nespretnost u sticanju novca, kompanija mu je bankrotirala, našao se u izolovnosti i osamljenosti, na kraju živeći tek od sitnih donacija.Mnogi će kurioziteti ostati vezani uz njegovo ime: tijelo je doživljavao kao stroj, jeo je dva sata prije početka rada, te naveče, birao je tačno određene namirnice. Spavao je samo dva sata jer nije želio da prekida tok misli.
Nije imao partnerku jer je držao kako mu seksualni život uzima energiju potrebnu za naučni rad.
Sa starošću su mu rasle i fobije, užasavao se nečistoće, bakterija, dodira tuđe kose, parfema... Izbjegavao je rukovanja s ljudima, večeravao je uvijek u osam sati u sobi palmi hotela “Waldorf – Astoria”, gdje ga je dočekivala hrpa salveta.
Njima je brisao posuđe i pribor kojim je jeo. Rukavice je bacao nakon tri nošenja, a boravio je u hotelskoj sobi koja je morala biti djeljiva s tri. Jedinu jaču emociju je pokazivao prema golubovima, koje je hranio i pravio im gnijezda u prostoru hotelske sobe.
Izvor: slobodnadalmacija.hr
