- Da su kamatne stope u Crnoj Gori neopravdano visoke, vjerujte mi da bi u Crnoj Gori bila navalica domaćih i stranih banaka, da i oni dobro zarade na tako visoke stope. Međutim, imamo slučaj da nove banke ne dolaze. Znači, rizik je nezaobilazan faktor u kreiranju kamatnih stopa, a tamo gdje banke procjenjuju da je veliki rizik u poslovanju imamo nešto veće kamate, kao što je to slučaj u Crnoj Gori, rekao je Madžar odgovorajući na pitanje novinara Portala Analitika.
Madžar, inače profesor na beogradskom Ekonomskom fakultetu bio je jedan od učesnika Božićnih rasprava održanih na Univerzitetu Donja Gorica.
Centralna banka Crne Gore ograničila je kamatne stope za privredu na 14 odsto, a prvi rezultati tih mjera biće krajem janura.
Prema mišljenju Ljubomira Madžara, najveći problem crnogorske ekonomije je odavno poznat a to je mali izvoz.
- Crna Gora je mala država, a male države ne mogu ekonomski da opstanu sa malim izvozom. Problem Crne Gore je da je izvoz u odnosu na BDP još uvijek mali i da stagnira. U Srbiji je. Čini mi se, još veći problem jer Crna Gora ima turizam koji potpomaže ekonomiju, rekao je Madžar, navodeći da se problem malog crnogorskog izvoza nije vidio do sada jer su postojali devizni prilivi po drugim osnovama.
- Bilo je nesto prihoda od privatizacije, i što je naročito važno Crna Gora je imala dosta prihoda od prodaje nekretnina. Tako da se problem nedovoljnog izvoza nije javljao. Međutim, kako je počela kriza cijene nekretnina su se smanjile, a druga važnija stvar je da ne možete ostvarivati vječno priliv prodajući svoje nacionalno bogatstvo. Sad se pojavila potreba podsticanja izvoza koja nije samo pitanje razvoja, već pitanja opstanka crnogorske ekonomije, naveo je Madžar, kazavši da se izvoz može povećati povećanjem konkurentnosti.
- Jedan od načina da se poveća konkurentnost je da se poveća produktivnost. Međutim, to je puno lakše reći nego napraviti. Drugi način je da se smanje plate, ali to je veoma teško uraditi, objasnio je Madžar.
Posljednjih osam godina u Crnoj Gori je izvoz bio svega 450 miliona eura, a ove godine a 2012. godine neće biti veći od 400 miliona eura zbog prepolovljene proizvodnje u KAP-u.