Direktor Turističkog biroa Široki Brijeg Grgo Mikulić, koji je ujedno i pjesnik, književnik, klesar, etnolog i ljubitelj starina, isklesao je u kamenu 12 ćiriličnih slova i namjerava uradi još 15, a sva će biti osvijetljena, vidljiva i čitljiva putnicima koji se kreću putem Mostar-Split i Mostar-Tomislavgrad-Livno.
- Splitska „Slobodna Dalmacija“ piše da su Srbi „u panici“ zbog „spomenika“ na Širokom Brijegu jer smatraju da im Hrvati otimaju ćirilicu – prenosi onlajn izdanje najtiražnijih balkanskih novina.
Slova koja je isklesao Mikulić, nalaze se na ogradi osnovne škole u Kočerinu i visoka 1,4 metra, široka metar i debela 25 centimetara.
Prema pisanju Blic-a, „Slobodna Dalmacija“ dalje navodi da je to ne malo iznenađenje za prosječnog čitaoca kome se Široki Brijeg može vezati uz svašta, ali vrlo teško uz ćirilicu.
- U početku je bilo neverice i čuđenja, ali kad smo objasnili da se radi o starom hrvatskom pismu kojim je 1404. godine pisana i Kočerinska ploča, nadgrobni spomenik Vignja Miloševića, koja se čuva u crkvenom prostoru crkve u Kočerinu kao spomenik nulte kategorije, onda je sve došlo na svoje. Radi se o tome da je forsiranje ćirilice u vrijeme dvije Jugoslavije kao srpskog pisma kod naroda stvorilo animozitet prema svakoj ćirilici, makar je ona, uz latinicu i glagoljicu, srednjovekovno hrvatsko pismo, 'arvacka ćirilica', kako se spominje u dodatku Poljičkog statuta iz 1665. godine. Tako se dogodilo da smo s prljavom političkom vodom izbacili i dijete, koje sada spasavamo - rekao je klesar ovog djela Mikulić za "Slobodnu Dalmaciju", a prenosi srpski portal Blic.
Mikulić je, prema navodima Blic-a, istakao kako su i prije Hrvatske akademije znanosti i umetnosti (HAZU), koja je nedavno organizovala skup na temu „Hrvatska ćirilična baština“, stanovnici Širokokog Brijega shvatili značenje tog pisma u kulturnoj istoriji Hrvata. Projekat je napravilo Udruženja Štećak, a finansiranje je pomogla Vlada Hrvatske, Vlada Federacije BiH i Zapadnohercegovačka županija.
- Naš je cilj da hrvatska ćirilica u UNESCO-u dobije status nematerijalne svjetske kulturne baštine - naveo je Mikulić, stoji na portalu Blic.rs.
Kako se dalje navodi u tekstu, ovaj projekat je naišao na žestoke reakcije srpskih lingvista, između ostalih i profesora Miloša Kovačevića.
Prema navodima Blic-a, Kovačević je podsjetio da je na naučnom skupu HAZU, krajem 2012. godine, iznijeta teza kako je „od 11. do 18. vijeka na velikim dijelovima hrvatske teritorije stanovništvo svoje kulturne potrebe izražavalo (i) ćirilicom“, te da se na srednjevjekovnim spomenicima „miješaju i ćirilica i glagoljica“.
- Kovačević to naziva „hrvatsko šminkanje prošlosti“ i primjećuje da su se Hrvati tek u 2012. godini sjetili „svog“ pisma ćirilice zbog njihovog puta prema EU-u, jer u Briselu žele da imaju pravo prvenstva nad jezikom i pismom s Balkana – prenosi onlajn izdanje Blic-a.
Foto: blic.rs
