U rekordnom broju zahtjeva za azil iz država Zapadnog Balkana u prošloj godini, Srbija prednjači sa više od 15.000 azilanata za prvih 10 mjeseci. To uvećava opasnost da bezvizni režim za neke zemlje bude ukinut, kaže za Dnevni avaz Aleksandra Štiglmajer, ekspertkinja za vizna pitanja iz Inicijative za evropsku sigurnost (ESI).
Prema njenim riječima, u prvih deset mjeseci 2012. godine azil je u državama Evropske unije zatražilo 33.500 ljudi iz zapadnog Balkana, a konačni broj će biti znatno veći, jer u zimskim mjesecima dolazi do naglog skoka broja tražilaca azila.
Dosadašnji rekord zabilježen je 2010. godine, kada je u EU iz regiona stiglo 29.680 ljudi.
Štiglmajerova naglašava da je Njemačka najglasnija u zahtjevima za ponovno uvođenje viza i da ona predvodi grupu država EU koje zagovaraju brz i jednostavan način ukidanja bezviznog režima. Opasnost da do toga dođe postoji, kaže Štiglmajerova i ističe da će procedura biti takva da se bezvizni režim suspenduje na šest mjeseci.
Prema njenim riječima, Srbija je rekorder po broju zahteva za azil. U 2011. godini iz nje je u države EU došlo 13.980 lažnih azilanata i ona je po tome bila na petom mjestu u EU. Daleko iza nje su Makedonija (20), Bosna i Hercegoina (28) i Albanija (30). Podaci za prošlu godinu su još gori i sve zemlje Zapadnog Balkana bilježe rast broja tražilaca azila. I dalje prednjači Srbija sa 15.135 azilanata za prvih deset mjeseci.
- Od ljudi koji dolaze iz Srbije čak 90 odsto su Romi, potom dolaze Albanci, a najmanje je Srba. Iz Makedonije udio Roma je između 60 i 70 odsto. Iz Albanije dolaze samo Albanci, a iz BiH ima i Roma i Bošnjaka i Srba, a slično je i sa Crnom Gorom - kaže Štiglmajer.
Ona ističe da bi trebalo pronaći rješenje za taj problem, jer vraćanje viza ne bi bilo u redu.
- To bi pogodilo milione ljudi koji ne zloupotrebljavaju bezvizni režim, a bila bi poslata vrlo loša poruka državama koje već rade na ispunjavanju kriterijuma za uvođenje bezviznog režima - navodi Štiglmajer.
Dosadašnji način rješavanja tog problema, dodaje Štiglmajer, nije bio dobar, jer odgovornost ne može da bude samo na jednoj strani.
- Stvar treba postaviti tako da se iskoriste primjeri država koje su uvele promjene u procedurama za rješavanje azilantskog statusa i te zahtjeve rješavaju veoma brzo – zaključuje ona.
Foto: pravda.rs
