Vijence su, na obelisku u Bajicama, u prisustvu brojnih građana, položili gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Bogdanović i predstavnici Udruženja boraca Narodno - oslobodilačkog rada i antifašista Cetinja.
Obraćajući se prisutnima, gradonačelnik Bogdanović naglasio je kako slava učesnika Božićnog ustanka, koji su ustali u namjeri da se izbore za jednakost Crne Gore, ostaje zauvijek utkana u temelje crnogorskog nacionalnog bića.
- Ovdje smo kako bi se prisjetili onih koji su se borili za svoju i slobodu svoje zemlje. Za njeno dostojanstvo. Onih, koji su za slobodu dali živote, a koji će svojom hrabrošću, odanošću i ljubavlju prema domovini, u istoriji Crne Gore zauvijek ostati besmrtni. Jednako besmrtan u crnogorskom istorijskom trajanju ostaće i Božićni ustanak - i to ne samo kao događaj, već i kao svijetla tačka u tami koja se u toj epohi prošlosti nadvila nad našom državom, naglasio je on.
Nakon što je delegacija UBNOR-a i antifašista Cetinja položila je vijence na spomenik “Lovćenska vila”, prisutnima se obratio gradonačelnik Bogdanović koji je naglasio kako je naša prošlost satkana od mnogih tužnih priča, o ljudima herojima, koji su iznad svega voljeli i branili čast svoje zemlje, a da je ona o velikoj tragediji iseljenika sa broda “Brindizi” jedna od najtužnijih.- Stradanje stotina crnogorskih iseljenika, koji su se iz daljine uputili ka Balkanskom poluostrvu ne bi li pomogli svojoj domovini i njenim saveznicima u teškim ratnim danima, tragedija je koju pokoljenja nijesu i neće zaboraviti. Naprotiv. Njihova hrabrost i ljubav prema rodnoj zemlji, kojom su bili i vođeni ka obalama Jadrana tokom svog posljednjeg putovanja, zavrijeđuje divljenje i poštovanje. Stoga, i danas, kada smo za još godinu bliži stoljeću od nesreće u Medovskom zalivu, poručujemo da naši sunarodnici, koji su stradali na putu ka slobodi svog i drugih naroda, nikada neće biti zaboravljeni, rekao je on.
Brod “Brindizi” potonuo je 6. januara 1916. godine nadomak albanske luke Šenđin (Medova), kada je na 500 metara od obale naišao na podvodnu minu. Tom prilikom, smrtno je stradalo oko 350 crnogorskih iseljenika sa američkog kontinenta - ratnih dobrovoljaca.