Crna Gora bi, ako se posmatraju iskustva drugih država, do kraja ove decenije mogla završiti pregovore sa Evropskom unijom (EU) i ući u proces ratifikacije evropskog ugovora, ocijenio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Igor Lukšić.
Lukšić je u intervjuu agenciji Mina ocijenio da crnogorske institucije treba da budu sposobne da slučajeve borbe protiv organizovanog kriminala vode do kraja i da se odupru eventualnim pritiscima, kada se naiđe na dokaze o korupciji na visokom nivou i pozvao političke subjekte da što prije počnu proces izmjene Ustava.
On je rekao da očekuje da se crnogorski pregovarčki proces neće “dramatično” razlikovati od iskustava drugih država, ali da dosta toga zavisi od specifičnost država.
- Najvećim dijelom proces proširenja zavisi od toga koliko ste uspješno uradili domaće zadatke. Ako bi uzeli primjere drugih država i vremensko trajanje tog procesa, onda bismo vidjeli da bi do kraja ove decenije Crna Gora mogla završiti pregovore i ući u proces ratifikacije evropskog ugovora, rekao je Lukšić.
On je ocijenio da će to ipak najviše zavisiti od Crne Gore, ali u određenom smislu i od spremnost EU za proširenje.
- Generalno ipak, kad su u pitanju države zapadnog Balkana, više zavisi od njih nego do EU. Činjenica da Crna Gora vodi pregovore sa EU upućuje da će taj proces biti završen i da će naša država jednom postati članica Unije, rekao je Lukšić.
Prema njegovim riječima, za Crnu Goru je ipak najvažnije da obaveze koje je preuzela izvršava uspješno. Lukšić je ocijenio da svi politički subjekti treba ozbiljno da shvate zahtjeve Brisela za promjenama Ustava u cilju obezbijeđivanja nezavisnost pravosuđa.
- Ne bih rekao da bi nas odugovlačenje sa promjenema Ustava moglo dovesti u situaciju da se oteže otvaranje poglavlja 23 i 24, ali će Ustavne promjene biti neraskidivo povezane sa realizacijom ostalih obaveza. Što prije završimo taj posao biće nam lakše da kasnije dokažemo da smo ispunili sve standarde iz ovih oblasti, rekao je Lukšić.
On smatra da zakonodavstvo iz poglavlja 23 i 24 nije toliko obimno i da je Crna Gora po nekim rješenjima ispred određenih država članica EU.
“Ali nije samo bitno donijeti zakonska rješenje, bitno je na njihovoj bazi izgraditi institucionalni okvir koji treba da pokaže da Crna Gora može uspješno da se nosi sa bilo kojim problemom koji je vezan ili za korupciju i organizivani kriminal, nezavisnost pravosuđa ili slobodu javnog izražavanja”, rekao je Lukšić.
Na pitanja kako tumači stavove da bi Crna Gora trebalo da pojača borbu protiv korupcije na visokom nivou, Lukšić je rekao da je pojam “na visokom nivou” nedefinisan.
“Ne treba da se opterećujemo šta znači korupcija na viskom nivou. Visoki nivo može biti i neki ministar, savjetnik ministra, šef javnog preduzeća. Bitno je da crnogorske instuticije sprovode aktivnosti u svim fazama koje će dovesti da rezultatiti u njima budu opipljivi”, rekao je Lukšić.
Svako od poglavlja zahtijevaće određeni standard: Na pitanje u kom poglavlju očekuje da će Crna Gora imati najviše posla, Lukšić je rekao da će svaka od oblasti zahtijevati odgovarajući standard i da će u svakoj država biti na testu- da li će admnistrativnim kapacitetima moći da odgovori.
“Često se postavljala dilema da li Crna Gora može da odgovori izazovu, prvo odgovora na upitnik, pa ispunjavanju uslova za status kandidata pa otvaranje pregovora, ali smo uvijek uspijevali”, rekao je Lukšić.
On smatra da je najbolji interes Crne Gore članstvo u EU i NATO, jer je, kako je naveo, biti dio te zajednice korisno i važno ne samo zbog očuvanje međunarodno priznate države već i zbog samih građana. Lukšić je ocijenio da je odgovornost Crne Gore sada i veća jer je ona jedina država koja trenutno vodi pregovore o učlanjenju u EU.
Lukšić je naveo da Crna Gora treba da se pripremi za ulazak Hrvatske u EU.
”Kad Hrvatska postane članica EU, njena granica je za Crnu Goru granica Unije, što može predstavljati određene promjene kada je režim prelaska granice u pitanju”, objasnio je Lukšić i dodao da je bitno da ekspertski timovi Crne Gore i Hrvatske u vezi sa tim prepreme sporazume za potpisivanje.
Prema njegovim riječima, to ne mora direktno da se odnosi na razgraničenja na Prevlaci i treba ih posmatrati kao dva odvojena pitanja.
“Trebalo bi ove godine pokazati punu posvećenost dijalogu između dvje države i pokušati se približiti stavovima. Ukupno gledano i za Crnu Goru i Hrvatsku, ali i za region bilo bi vrlo dobro ukoliko bi pitanje Prelake bilo riješeno bilateralno bez posredovanje međunarodne arbitraže”, rekao je Lukšić
On smatra da bi Crna Gora i Hrvatska trebalo da inteziviraju rad ekspertskih timova i komisija koje se bave razgraničenjem na Prevlaci, kako bi pokazale da su spremne da ove godine to pitanje bude riješeno.
