Crnogorska skupština je nedavno usvojila zakon o vjerskim slobodama, koji je izazvao proteste širom regiona od strane etničkih Srba. Možete li da pojasnite zakon i razlog za proteste? Kakvu poruku imate za one koji protestuju?
Brajović: Zakon je rađen uz čvrstu saradnju sa Venecijanskom komisijom – savjetodavnim ekspertskim tijelom Savjeta Evrope koje se bavi ustavnim pitanjima i pružanjem pomoći članicama i kandidatima EU da usklade svoj pravni sistem i institucionalnu strukturu sa Evropskim standardima i međunarodnim iskustvima u području demokaratije, ljudskih prava i vladavine prava. Najvažnije preporuke Venecijanske komisije su implementirane u zakon. Sa druge strane, nije bilo neočekivano protivljenje Srpske pravoslavne crkve donošenju Zakona, imajući u vidu njihov trenutni status, ambicije i podršku iz matične države.
Ključni problem je u tome što su ciljevi države Crne Gore i SPC različiti. Cilj države je bio da zakonski uredi ovu oblast, da se implementiraju temeljna ustavna načela o slobodi vjeroispovijesti i jednakosti svih zajednica pred zakonom, kao i da se potvrdi sekularni karakter crnogorskog društva i države. Cilj SPC je zaštita dosadašnjeg stanja, nastavak političkog angažmana među koji spada i vidljiva uporna svojevrsna negacija crnogorskog identiteta. Uz to, nastojanje da do zakonskog regulisanja ne dođe, dio je želje za nastavkom potpunog odsustva kontrole bilo čega što je u vezi sa djelovanjem, imovinom i finansijama SPC u Crnoj Gori. Moram da informišem vaše čitaoce da SPC koristi gotovo sve pravoslavne vjerske objekte u Crnoj Gori, bez obzira na želje i potrebe vjernika Crnogorske pravoslavne crkve u čijem su vlasništvu bile najvrjednije crkve i manastiri do 1918. godine kada je Crna Gora voljom velikih sila i domaćih izdajnika izgubila ne samo državnost, već i autokefalnost svoje crkve.
Ne ulazeći dublje u turbulentna balkanska vremena, pravni i duhovni status i ambijent, od obnove državnosti Crne Gore 2006. godine stvorena je potreba i obaveza zakonskog regulisanja svih pitanja u skladu sa Ustavom i novim društvenim okolnostima. Među tim obavezama bilo je i zakonsko regulisanje vjerskog pitanja i zaštita spomenika kulture za koje se utvrdi da pripadaju državnoj imovini. Ponosni smo na izglasavanje ovog veoma liberalnog zakona kojim je napravljen još jedan korak u zaokruživanju državnog i građanskog identiteta Crne Gore. Kada je riječ o protestima, jedno od prava koje država garantuje građanima, jeste i pravo na mirne proteste. Dio građana nezadovoljstvo zakonom iskazuje u organizaciji politički veoma aktivne SPC u Crnoj Gori i političkih partija koje sa njima otvoreno sarađuju.
Prilikom skupštinske rasprave o ovom zakonu korišćena su sva sredstva, pa i nasilje, kako bi bilo spriječeno njegovo donošenje. Zakon je izglasan ne samo voljom vladajuće većine, već i glasovima pojedinih opozicionih poslanika. Vjerujem da će protokom vremena i jasnim argumentima a ne bukom i manipulacijama, većem dijelu protestanata biti jasno ono što najveći broj građana Crne Gore zna: zakon je donijet u dobroj namjeri i ne ugrožava ničije pravo za ispoljavanjem vjere na način kao i do sada. Država ovim zakonom ništa ne otima, kako joj se veoma vješto, a i ponekad primitivno insinuira. U skladu s tim nemam nikakvu poruku, osim da zadrže mir i dostojanstvo, da je Crna Gora država svih građana i da ćemo kao i do sada biti odlučni u zaštiti Ustava, zakona i građanskog mira i sloboda svih građana.
Inače Crna Gora se i u borbi za obnovu državnosti, kao i svih ovih 14 godina nakon toga, suočava sa stalnim pritiscima i izazovima u pogledu sprovođenja i zaštite svojih državnih interesa. I ove snažne političke i medijske pritiske, doživljavamo kao pokušaj ugrožavanja nacionalnog identiteta, pa i stabilnosti države, ali će im država i ovog puta uspješno odoljeti. U toj borbi za Crnu Goru, od velikog značaja je naše NATO članstvo.
Pored protesta koji se nastavljaju i želja srpske vlade, srpske pravoslavne crkve i etničkih Srba, koji su mogući kompromisi kada je u pitanju zakon o vjerskim slobodama?
Brajović: Zakon je usvojen i postao je dio pravnog sistema države. U periodu koji slijedi razgovaraće se o njegovoj implementaciji, a ne o drugim zahtjevima. Jasna poruka države je da povlačenja Zakona nema i tu komprimisa ne može biti. Srpska pravoslavna crkva zastupa svoje i interese svojih vjernika, a država Crna Gora+ zastupa interese svih građana. Pojedini zvaničnici Crne Gore i SPC u Crnoj Gori se dobro poznaju, više puta su se sreli i tokom pripreme ovog zakona i vjerujem da će predstavnici crkve prihvatiti poziv države da se o spornim pitanjima razgovara u dobroj vjeri da se problem prevaziđe u obostranom interesu.
Šta Skupština preduzima u cilju rješavanja pitanja “lažnih vijesti” u Crnoj Gori i regionu?
Brajović: Država Crna Gora, pa ni njene institucije i zvaničnici nisu imuni na ovaj problem savremenog doba i globalne medijske scene. Za sada se borimo otvorenošću i istinom, kao i pravovremenim reagovanjem na lažne vijesti. Išli smo i korak naprijed, pa smo još 2017. organizovali regionalnu konferenciju na temu parlamenata u digitalnom dobu i istini u vrijeme postistine. Inače, Skupština Crne Gore je u regionalnim okvirima već više godina unazad proglašavana najotvorenijim parlamentom i na tu titulu smo jako ponosni. Smatramo da je takav pristup koristan i u borbi protiv lažnih vijesti.
Predsjednik SAD-a Donald Tramp je nedavno bio domaćin potpredsjedniku Vlade Kine, Liu He, radi prve faze trgovinskog sporazuma. U isto vrijeme, Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Američkih Država karakteriše Kinu kao “strateškog konkurenta koji koristi gramzivu ekonomiju”. Možete li govoriti o učešću Crne Gore u inicijativi 17 + 1 i statusu autoputa Bar- Boljare?
Brajović: Vanjska politika Crne Gore je svima dobro poznata i neupitna. Prije svega, ponosimo se da smo u politički osjetljivom regionu kojem pripadamo, prepoznati kao država koja njeguje dobre odnose sa svim susjedima. Potpuno je takođe jasno da je Crna Gora svoju budućnost vezala za Evropsku uniju i države razvijenih zapadnih demokratija, sa Sjedinjenim Američkim Državama kao svojevrsnom demokratskom osovinom i pouzdanim prijateljem naše zemlje. Ali isto tako, naša država ulaže značajne napore u dijalog i partnerstvo sa svim zemljama evroazijskog područja. Potpisnici smo inicijative Pojas i put, koja stvaranjem trgovinske i infrastrukturne mreže, povezuje zemlje Azije, Evrope i Afrike, a Mehanizam 16+1, sada već 17+1, kao kineska inicijativa za unaprjeđenje saradnje sa zemljama Centralne i Istočne Evrope nije nesaglasna sa zvaničnom politikom Crne Gore, pa i Evropske unije.
Ta politika Crne Gore sa jasnim ciljevima, usmjerena na stabilnost i saradnju, ojačana NATO članstvom i sprovođenjem strukturnih reformi, učinila je Crnu Goru pouzdanim i primamljivim podnebljem za investicije iz različitih dijelova svijeta. Kada je riječ o auto-putu, u želji da stvorimo neophodne preduslove za ciljani ekonomski rast, Crna Gora u saradnji sa kineskim partnerima gradi auto-put kao najznačajniji infrastrukturni projekat koji će povezati jadransku obalu sa Centralnom i Zapadnom Evropom. Realizacija ovog projekta je dobar primjer saradnje malih i velikih ekonomija, sa jasno definisanim ulogama i zadacima.
Svaki detalj ovog projekta u kojem je kineska kompanija CRBC bila najpovoljniji ponuđač, od njegovog planiranja pa do finalne realizacije potpuno je transparentan i prošao je sve procedure, uključujući i najdužu raspravu u Skupštini Crne Gore.
Planirano je da krajem ove godine bude završena prioritetna dionica ovog auto-puta, a svaka sljedeća faza će biti korak dalje u ravnomjernom razvoju sjevera i juga Crne Gore i dodatnog otvaranja naše zemlje za turiste i investitore.
Crna Gora je imala sreću pozitivnog ekonomskog rasta – povećanje u direktnim stranim investicijama, novim direktnim letovima, eksponencijalnim rastom u broju međunarodnih posjetilaca. Šta Podgorica radi na održavanju ovog zamaha i da poveća broj posjetilaca i investicija iz Sjeverne Amerike?
Brajović: Crna Gora je tokom prethodnih 14 godina imala zadatak da uspostavi sve atribute državnosti, a istovremeno da sačuva integritet, jača demokratske procese i iznad svega da obezbijedi ekonomsku stabilnost i optimalni rast. U svemu tome postižemo uspjeh, iako izazova ima napretek. Moram reći da je NATO članstvo naše zemlje pored priznanja vanjskoj politici i obezbjeđivanja dugoročne sigurnosti, poslalo jasnu pozitivnu poruku investitorima i turistima da je riječ o sigurnoj, stabilnoj i poželjnoj destinaciji. Ekonomski pokazatelji i broj turista govore u prilog tome. Investiciona klima je, zahvaljujući nizu mjera državnih organa, sve povoljnija. Brojni su potencijali za ulaganja u dobar posao i na planinskom sjeveru i mediteranskom jugu Crne Gore, što sve više prepoznaju ugledne kompanije iz oblasti energetike, infrastrukture, a prije svega iz oblasti turizma.
U turizmu, Crna Gora je država sa trenutno najznačajnim investicionim projektima na Mediteranu. Kada je riječ o posjetiocima, ne samo da bilježimo porast broja turista, već raste i broj zemalja iz kojih oni dolaze. Turisti iz SAD su nam naravno jako dragocjeni, njihova želja da posjete daleku malu državu dodatno obavezuje. I ugledni Bloomberg je Crnu Goru svrstao u top 24 destinacije za ovu godinu, u selekciji poznatih urednika i globalnih dopisnika, a toj preporuci treba vjerovati.
Crna Gora je vodeći kandidat u regionu za članstvo u Evropskoj uniji. Ona je otvorila skoro sva poglavlja, a tri poglavlja je privremeno zatvorila. Koji su ciljevi pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji za 2020. godinu i kada predviđate njeno pristupanje Evropskoj uniji?
Brajović: Na putu Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji, formalno gledano pred nama je otvaranje posljednjeg pregovaračkog poglavlja, kao i zatvaranje svih preostalih. Ono što je od suštinskog značaja, jeste posvećenost Crne Gore daljoj demokratizaciji društva kroz promociju zapadnih evropskih vrijednosti, primjenu njihovog zakonodavstva i najboljih praksi. U Crnoj Gori evroentuzijazam velike većine građana je već dugo veoma snažan i konstantan. Međutim, postojala je opasnost da taj entuzijazam bude poljuljan uznemirujućim porukama iz pojedinih članica EU da se sa proširenjem mora stati do konsolidacije Unije i rješavanja njenih unutrašnjih pitanja. Na sreću, politika proširenja je vraćena u fokus politike i insitiucija Evropske unije, što je u saglasju sa jasnim stavovima Crne Gore da politike konsolidacije i proširenja predstavljaju komplementarne i uzajamno korisne procese.
Crna Gora je prepoznata kao lider u regionu s obzirom na ostvareni napredak, unutrašnju i vanjsku politiku koju vodimo. Bez obzira kako će izgledati budući model pregovaranja za nove kandidate, očekujemo da će Crna Gora sa već utvrđenim pravilima nastaviti dalji proces, kako bi ušla u završnu fazu integracije. Jedan od kriterijuma na kojem insistiramo je princip regate, odnosno članstva u skladu sa postignutim napretkom, u čemu Crna Gora ubjedljivo prednjači. Smatramo da je to stimulativan model za sve kandidate.
Mi ćemo i ubuduće biti posvećeni unaprjeđenju zakonodavnog okvira u svim oblastima, jačanju institucija sistema i demokratije, poštujući i promovišući vladavinu prava i evropske vrijednosti u zemlji i regionu. Potpuno je nezahvalno a i nepotrebno licitirati datumom ulaska Crne Gore u EU. Mi želimo da uđemo što spremniji, i da svojim vrijednostima unesemo dodatni kvalitet u najznačajni političko-ekonomski projekat Erope, kakav je Evropska unija.
