Skup je otvorio prof. dr Svetislav Popović, dekan Arhitektonskog fakulteta uvodnim izlaganjem, ističući važnost pravilnog odabira metodologije u naučnom radu, te odabiru adekvatnih metoda, a posebno u istraživanjima konzervacije kulturnog nasljeđa.
- Od krucijalnog je značaja da se shvati kako se pravilno proučava neka materija kao sadržaj, šta treba i kako raditi, na koji način to metodološki realizovati, šta treba upotrijebiti od materijala i dodatnih sredstava da bi se došlo do cilja zaštite i konzervacije našeg kulturnog nasleđa -istakao je Popović.
U izlaganju Dr Velibora Spalevića sa Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, a predavača Metodologije naučnog rada na Arhitektonskom fakultetu, postavljena su brojna pitanja učesnicima ovog skupa, zajedno dolazeći do odgovora šta je to kulturno nasleđe. Diskutovana su pitanja koje su metode i inovativna rješenja adekvatne u istraživanjima i konzervaciji, a potom i valorizaciji kulturnog nasljeđa. Tokom sesije postavljana su i pitanja, a kasnije i dati odgovori šta se postiže time što želimo da proučavamo ovu problematiku, te da li se cilj može ostvariti samo praksom ili treba ponekad ići u dubinsko istraživanje.
- Danas smo ovdje, mi predavači, da prenesemo poruku da svi ovdje prisutni zajedno našim djelovanjem treba da nastojimo da se očuvaju i dalje razvijaju posebnosti kulturnog nasleđa (materijalnog i nematerijalnog) nas različitih, ali ništa manje i univerzalne ljudske vrijednosti kao vrijednosti kulture uopšte. Kulturno nasleđe je putovanje kroz vrijeme predaka i potomaka i naš zajednički prostor. Stvarano je i oblikovano u prošlosti, a veoma važno za razumijevanje naše sadašnjosti, noseći sa sobom naša uvjerenja, stavove, mogućnosti, znanja, tradiciju, naše mudrosti. Zajedničko kulturno nasleđe, istorija, dostignuća, vrijednosti i kolektivna sjećanja, nas povezuju, ali i obavezuju - istakao je profesor Spalević.
Učešće na ovom skupu uzeo je i Dr.Sc. Dražen Arbutina, docent Teničkog veleučilište u Zagrebu.
- Lista svetske baštine predstavlja listu dosega civilizacije s vrijednostima koje imaju univerzalni karakter, za mnoge je simbol pozitivnih stremljenja i ostvarenja, a za neke i simbol potencijalnih dobitaka. Za sve koji baštinu trebaju čuvati i koji u njoj trebaju živjeti ona materijalizira cijeli niz problema u sudaru sa realnosti - istakao je professor Arbutina.
Mr Zorica Stijepović, predsjednica Društva konzervatora i restauratora Crne Gore napomenula je, da je ovo još jedna od aktivnosti Društva koje sa ovim i predstojećim uvodnim predavanjima naučnika iz regiona ide u susret održavanju Međunarodne konferencije GEA (www.gea.ucg.ac.me), koja će biti održana na Univerzitetu Crne Gore krajem maja 2020, gdje su Arhitektonski fakultet i Društvo konzervatora i restauratora Crne Gore jedan od organizatora, zajedno sa Filozofskim i Biotehničkim fakultetom.
