“Nalog za tajno prikupljanje podataka izdaje se na osnovu odluke predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore, odnosno sudije koji ga, u skladu sa zakonom, zamjenjuje”, navodi se u Prijedlogu zakona.
Tajno prikupljanje podataka će se prema predloženom aktu, vršiti između ostalog praćenjem i osmatranjem na otvorenom prostoru i javnom mjestu, uz foto dokumentovanje, audio, video i druge oblike tehničkog dokumentovanja, kao i nadzorom elektronskih komunikacija i poštanskih pošiljki.
Sistem tajnog prikupljanja podataka, uključivaće, shodno prijedlogu Zakona i informacije o sadržaju komunikacije, lokaciji korisnika, ali i nadzori tehničko snimanje unutrašnjosti objekata, zatvorenih prostora i predmeta, a sa ciljem da se, kako tvrde, preduprijede prijetnje usmjerene prema Vojsci i Ministarstvu.
“Obavještajno-bezbjednosni direktorat prikuplja tajno podatke primjenom posebnih metoda i sredstava samo u preventivne svrhe, odnosno sa ciljem da se preduprijede prijetnje koje su usmjerene prema Ministarstvu i Vojsci”, dodaje se u dokumentu.
U predloženom Zakonu se navodi da obavještajno-bezbjednosni direktorat može prikupljati vojno-obavještajne i bezbjednosne podatake u saradnji sa Agencijom za nacionalnu bezbjednost i organima državne uprave koji, u okviru svojih nadležnosti, prikupljaju, obrađuju, koriste, razmjenjuju, čuvaju i štite obavještajno-bezbjednosne podatke. Obavještajno-bezbjednosni direktorat može tajno prikupljati podatke primjenom posebnih metoda i sredstava prema 1 licima zaposlenim u Ministarstvu, licima u službi u Vojsci i sa njima povezanim licima koja učestvuju u aktivnostima koje nalažu primjenu tajnog prikupljanja podataka.
Tajno prikupljanje podataka primjenom posebnih metoda i sredstava sprovodi se samo ako se podaci ne mogu prikupiti na drugi način ili je njihovo prikupljanje povezano sa nesrazmjernim teškoćama navodi se u prijedlogu vladinog akta. Ako bezbjednosni razlozi to zahtijevaju, Zakon predviđa i da Obavještajno-bezbjednosni direktorat može da koristi poslovne i stambene prostorije i druge nepokretnosti u svojini Crne Gore.
Direktor ne može biti član političke partije
Prijedlog zakona o vojno-obavještajnim i bezbjednosnim poslovima predviđa da direkor vojno-obavještajnog direktorata ne može biti član političke partije, niti politički djelovati.
“Za direktora može biti imenovano lice koje, pored opštih uslova propisanih zakonom kojim se uređuju prava i obaveze državnih službenika i namještenika, mora da ispunjava i posebni uslov da ima najmanje deset godina radnog iskustva na poslovima sa VII1 nivoom kvalifikacije obrazovanja, od čega najmanje pet godina na rukovodećim radnim mjestima u oblasti bezbjednosti. Direktora postavlja Vlada, na prijedlog ministra odbrane, uz pribavljeno mišljenje nadležnog radnog tijela Skupštine Crne Gore. Direktor za svoj rad odgovara ministru odbrane. Direktor ne može biti član političke partije, niti politički djelovati”, navedeno je u predloženom aktu Vlade.
