Prema obimnoj dokumentaciji albanskog ministarstva dostavljenih našoj Vladi, u toku su gradnje HE "Dobrinje" i HE "Muras", dok se stvaraju sve pretpostavke za izgradnju HE "Vriela" na slivu Cijevne.
OBIMNA DOKUMENTACIJA DOSTUPNA JAVNOSTI
Vlada je prošle godine, u skladu sa Konvencijom o procjeni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu – Espoo, diplomatskim putem, preko Ministarstva vanjskih poslova, zatražila dokumentaciju od Albanije koja se odnosi na projekte izgradnje hidroelektrana na rijeci Cijevni.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma, dobijenu dokumentaciju prevelo na crnogorski jezik i od petka je učinila javno dostupnom, koja se može preuzeti ovdje.Istovremeno, Ministarstvo je pozvalo zainteresovanu javnost da do 24. februara pošalje sve komentare, sugestije i primjedbe na dostavljenu dokumentaciju na službenu adresu MORT-a.
KO GRADI HE NA CIJEVNI
Prema obimnoj dokumentaciji dostavljenoj od albanske strane, hidroelektranu "Dobrinje" gradi kompanija "W.T.S.- Energji" na rijeci Cijevna Selce, opština Malesi e Madhe.
Instalisana snaga objekta, prema dobijenim podacima je 1.000 kW, dok će prosječna godišnja proizvodnja inositi 4.080.126 kWh.
Prema zvaničnoj dokumentaciji, koncesionari HE „Dobrinje“su aplicirali za dobijanje dozvole za izgradnju dana 21.06.2018 godine. Dozvola za izgradnju je zvanično objelodanjena 01.03.2019. godine, a albansko ministarstvo infrastrukture i energije nije dobilo informaciju od strane kompanije o statusu radova.
Što se tiče HE „Muras“, taj objekat gradi kompanija "Mateo &C" na pritoci Cijevne, opština Malesi e Madhe. Instalisana snaga elektrane je 2000 kW. Prosječna godišnje proizvedena energija iznosi oko 8,2 miliona KWh.Dozvola za gradnju ove elektrane vlasti Albanije su objelodanile 16.03.2018. godine, dok su zvanično radovi počeli dana 01.11.2018. godine.
U dokumentu se navodi da je Vlada Albanije “uslovno” dala dozvolu za gradnju ove elektrane, ali nije navedeno što to konkretno znači budući da su radovi odmakli. Zanimljivo je da je pojedine dokumente za gradnju ovih elektrana lično potpisao premijer Edi Rama.
HIDROCENTRALA VRIELA
U dokumentima dostavljenim od albanskog ministarstva pominje se i gradnja HE “Vriela” na Cijevni, ali se nigdje ne navodi u kojoj je fazi taj projekat.
Kao koncesionar, odnosno graditelj tog energetskog objekta navodi se kompanija „Selca Energji“u skladu sa preliminarnom Dozvolom za iskorištavanje potoka Vriele između kvota 1170m nadmorske visine i 690 m nadmorske visine izdate od strane Ministarstva energetike i industrije, i odgovarajuće Studije izvodljivosti, traži izvođenje projekt-realizacije za izvođenje radova na objektu „Hidrocentrala Vriela“.
“Iskorištavanje potoka Vriele će se vršiti preko sheme sa jednim zahvatnim djelom i tri kaptaže u njegove male pritoke koja će obezbijediti dovod(protok) od 150 l/sek, sa jednim dekanterom, bazenom pritiska, cjevovodom derivacije i cjevovodom pritiska. U ovoj shemi je zamišljeno da se napravi jedno zahvatno djelo na visini 970 m nadmorske visine, i tri kaptaže na kvoti 975 m nadmorske visine koja će se cjevovodima derivacije spojiti sa dekantatorom postavljenim odmah iza zahvatnog djela koje će se sa njegove strane povezati sa zgradom hidrocentrale na kvoti 680 m nadmorske visine”, navodi se u albanskom dokumentu.KAKO JE SVE POČELO
Grupa crnogorskih nevladinih organizacija i građana protestvovala je u jesen 2018. godine zbog najave gradnje dvije elektrane.
Godinu dana nakon toga je u Podgorici održan sastanak albansko – crnogorske Komisije za Upravljanje vodama od zajedničkog interesa.
Crnogorska strana je smatrala da njihova izgradnja ima direktnog uticaja na kvalitet i količinu podzemnih voda na teritoriji Crne Gore i da činjenica da crnogorska strana nije prethodno obaviještena jeste u suprotnosti sa konvencijom „ESPOO“.
Isto tako, crnogorska strana je navela da informacije dostavljene zvaničnim putem od albanske strane nijesu bile dovoljne za njihove stručnjake kako bi došli do zaključka da li ovakva djelatnost izaziva štetu po životnu sredinu u njihovoj teritoriji.
Iako strane nijesu dijelile isti stav, u okviru bilateralnog sporazuma i dobrosusjedstva, albanska strana se obavezala da će, u roku od 15 dana od dana održanja zajedničkog sastanka, staviti na raspolaganju crnogorskoj strani mapu koja će prikazati sve hidroelektrane izgrađene prije 1990. godine i one koje su u procesu izgradnje na rijeci Cijevni.NE CIJEVNU U CIJEV
Podsjetimo, protest crnogorskih NVO aktivista održan je 20. oktobra 2018. godine pod sloganom “Ne Cijevnu u cijev”.
Upozoravajući na potencijalne posljedice projekata malih hidroelektrana na divljim planinskim rijekama, Nevladine organizacije ‘Centar za zaštitu ptica’ i Biciklo.me, pod sloganom “Ne Cijevnu u cijev”, tada su poručili su da će jedinu kratkoročnu korist od njih imati privatni koncesionari.
Odlukom Skupštine Glavnog grada Kanjon Cijevne je proglašen Parkom prirode.
