- To je način da i u uslovima ograničenja obezbijedimo svoj dio „kolača“ - kazao je ministar u razgovoru za Pobjedu, komentarišući najave da ove godine možemo očekivat ili krizu ili u najboljem slučaju usporavanje ekonomskog rasta.
On kaže da ne dijeli kataklizmična predviđanja, koja stižu i sa nekih ozbiljnih svjetskih adresa da ulazimo u novu globalnu krizu i da nije sklon takvoj vrsti defetizma.
- Činjenica je da su aktivnosti globalne ekonomije usporene. To je posljedica niza faktora i procesa koji, u manjoj ili većoj mjeri, imaju ekonomske implikacije. Primjera radi, turbulencija u trgovinskim odnosima SAD i Kine svakako utiče na ekonomsku dinamiku i van ovih država, jer se radi o dvije najveće ekonomije u svijetu. Slično je i sa odnosima EU i Rusije, zatim sa posljedicama izlaska Velike Britanije iz EU i slično. Postoji i niz posrednih globalnih frustracija iz sfere geostrateških odnosa koji, ako i nemaju očiglednu ekonomsku „boju“, jesu faktori rizika. A svi rizici, čak i kada su neekonomski, vidljivo se reflektuje na ekonomiju - objašnjava ministar.
Jasno je, kaže, da Crna Gora ne može uticati na globalna dešavanja.
- Ali ih svakako moramo pratiti i analizirati njihove uticaje na domaću ekonomiju, kako bismo, gdje god je to moguće, definisali i primijenili amortizujuće mjere - kazao je ministar.
Relevantne međunarodne institucije, podsjeća, zaista prognoziraju nastavak usporenja svjetske ekonomije, ali nikako do recesionog nivoa.
- Primjera radi, Evropska komisija očekuje da će rast svjetske ekonomije u 2020. godini biti tri odsto, a da će ta stopa u Evropskoj uniji biti 1,4 odsto. To svakako mora negativno uticati na trgovinske tokove, investicije, pa i na turističku potrošnju, a to jesu vitalni domeni na koje se oslanja naša ekonomija. Naš jedini kompetentan odgovor mora biti povećana konkurentnost u privlačenju investicija i u kvalitetu turističke ponude - objašnjava Radunović.
Podsjeća da je Crna Gora 2012. godine, kada je EU bila u recesiji, poštujući pomenuto načelo povećanja konkurentnosti, uspjela da ostvari rast obima stranih direktin investicija i rast prihoda od turizma.
- Iako smo kao mala i otvorena ekonomija i dalje jako izloženi neizvjesnosti koju donose eksterna kretanja, ipak uspjevamo da, koliko je to moguće, povećamo otpornost. U prilog ovoj tezi govori i činjenica da smo, u trećem kvatralu prošle godine, imali realan rast BDP od 4,7 odsto, sa oko 100 miliona eura dodate vrijednosti, u odnosu na isti period 2018. Dakle, ako ne bude nepovoljnih okolnosti koje se sada ne mogu sagledati, iskreno vjerujem da ćemo i sljedeće godine ostvariti planiranu realnu stopu rasta od 3,4 odsto - kaže Radunović.
