Kombinovanjem najheterogenijih detalja, koji su često dati u prostorno deformisanim odnosima, ali slikani realističnim načinom, konstruiše iracionalan i sablastan svijet vizija iz grozničavih snova i halucinacija.
Bavio se slikarstvom, vajarstvom, fotografijom i filmom, dizajnirao je kostime za balete, a nerijetko je i pisao. Bio je sklon da radi neobične stvari da bi privukao pažnju na sebe, što je umjelo da iritira kritičare, ali i ljubitelje umjetnosti, jer su smatrali da njegovo ponašanje privlači više pažnje nego njegova djela; ono što mu je zamjerano je kasnije zapravo omogućilo Daliju da bude poznat širom svijeta i da veliki broj njegovih djela bude kupljen.
Interes za umjetnost pokazao je vrlo mlad. Dalijeva djela iz mladosti nisu presudna za njegov uspjeh iako njihova ljepota leži u blistavosti tonova, koja će se sretati u čitavom njegovom opusu, kao i u jednostavnosti oblika koja ih čini snažnijom. On u to vrijeme slika isključivo uljem, ukoliko izostavimo crteže. Izložen je uticaju impresionista. Djela iz mladosti su jedini primjer slika na kojima dopušta da se vidi zrno platna, ''Jedrenjak usidren na pučini Kadeksa''.
Do 1929. godine Salvador Dali ne prestaje da eksperimentiše sa novim tehnikama, gdje mu tehnike određuju stil. U tim ranim godinama okreće se djelima italijanskih metafizičkih slikara, Đorđa de Kirika i Karla Karaa čiji je uticaj na njega prilično veliki, na estetskom i tehničkom planu. Oslobađa se debelih namaza boje, ne poigrava se zrnom platna, poklanja sve veću pažnju kompoziciji, linearnom crtežu, tretiranju sjenki.
U to doba najreprezentativniji umjetnici stimulišu jedni druge, razmjenjuju iskustva i Salvador Dali učestvuje u tom pokretu. Poput većine kubističkih slikara Dali razrjeđuje svoje ulje benzinom da bi ga učinio neprozirnim, što kasnije dovodi do zamagljenosti. Negdje u isto vrijeme počinje da se služi tehnikom slikanja pijeskom, slika ''Trulog magarca'', pijeskom raznih boja, sivih i bež, slika je glatka i homogena.
Izjave Dalija o njegovoj slikarskoj tehnici stalno postavljaju problem vjerodostojnosti, jer su tijesno povezane sa njegovom psihologijom, njegovom ličnošću i željom da se opravdava.
Zanimljivo je da je, osim slonova i satova, jaje jedan od čestih Dalijevih motiva. On jaje povezuje s nečim očinskim, a koristi ga kako bi simbolizovao nadu i ljubav.
Dali o slikarstvu govori kao o magiji. Suprotno od većine umjetnika XX vijeka ima potrebu da se opravdava pred savremenicima. Njegov stav prema savremenim slikarima je taj što im zamjera da su zaboravili tehniku starih majstora
Ilustrovao je Dantea i Servantesa. U svojim knjigama ("Tajni život Salvadora Dalija") isticao je bez rezerve "veličinu svog genija". S Luisom Bunjuelom snimio je avangardne filmove "Andaluzijski pas" i "Zlatno doba", a radio je i uspjele inscenacije i kostime za balete.
Najpoznatiji radovi su mu "Ustrajnost sjećanja", "Žirafa u plamenu", "Gala", "Slutnja građanskog rata" i "Posljednja večera".
Rođen je 11. maja 1904. godine, a umro 23. januara 1989.
