Riječ je o inicijativi koju je najvišoj sudskoj instanci, u septembru prošle godine, podnijela Unija poslodavaca.
- U postupku po Inicijativi za ocjenu ustavnosti odredbe člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini završen je prethodni postupak u kojem se pribavljaju mišljenja, odnosno odgovori na inicijativu. Predmet je dodijeljen u rad sudiji izvjestiocu i savjetniku - kazali su u Ustavnom sudu.
Stav Unije poslodavaca
U Uniji poslodavaca smatraju da je član o neradnoj nedjelji, koja već tri mjeseca važi za trgovine u Crnoj Gori, nesaglasan sa članom 59 Ustava kojim se jemči sloboda preduzetništva koja se, kako piše u Ustavu, može ograničiti radi zaštite zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne baštine ili bezbjednosti i odbrane države. Oni tvrde da zakon nije dobar, jer nije konsultovana privreda.
- Izmjene smatramo problematičnim i sa aspekta velikih trgovinskih sistema i sa aspekta malih. Negativne efekte koje će usvajanje zakona donijeti možemo posmatrati u budućnosti, naročito jer smo se strateški opredijelili da nam turizam bude glavna privredna grana. Postavlja se pitanje da li sebi možemo priuštiti luksuz da se odričemo ogromnog prometa koji se, između ostalog, dešava i nedjeljom, a na koji utiču brojni turisti na primorju i na sjeveru - kazali su ranije Dnevnim novinama predstavnici UP.
Nakon što je Ministarstvo ekonomije odbilo zahtjev šoping mola Delta siti da im se omogući rad nedjeljom, u tom tržnom centru su najavili višemilionske gubitke i otpuštanje radnika. I u inicijativi Unije se navodi da će zabrana rada nedjeljom dovesti do gubitka značajnog broja radnih mjesta, što će produbiti nejednakost na tržištu rada. Oni su ukazali da će većinom žene biti pogođene otkazima, budući da dominiraju u strukturi zaposlenih u trgovini kojih, prema procjenama, ima skoro 40.000.
Stav Ministarstva ekonomije
Među dokumentima koja je Ustavni sud pribavio, nalazi se i mišljenje Ministarstva ekonomije. Taj resor je predložio odbijanje inicijative Unije poslodavaca, jer smatraju da Unija nije navela konkretne razloge na koji način neradna nedjelja ograničava slobodu preduzetništva.
- Predmetna odredba ne uvodi ograničenje, već potvrđuje odredbu člana 62 Zakona o radu koja je jasna i glasi sedmični odmor se koristi nedjeljom. Imajući u vidu da se preduzetništvo uglavnom definiše kao sposobnost da se na osnovu kreativne čovjekove ekonomske djelatnosti i ograničenih prozvodnih činioca formira određena efikasna privredna djelatnost, nesporno je da odredba člana 35a ne ograničava slobodu preduzetništva - navodi se u mišljenju Ministarstva koji je Vlada usvojila u novembru prošle godine.
Stav tog resora je i da su neosnovani navodi Unije da će potencijalno doći do diskriminacije žena, jer će većinom one biti pogođene otkazima.
- Kada se govori o pojmu diskrimancije mora se jasno imati u vidu šta diskriminacija predstavlja i koji vidovi diskrimacije mogu postojati. U suprotnom bi se moglo govoriti i o tome da veće zapošljavanje žena u trgovini takođe predstavlja vid diskrimacije - objašnjeno je u mišljenju Ministarstva.
Izmjene i dopune Zakona o unutrašnoj trgovini usvojene su prošlog ljeta, dok odredba o neradnoj nedjelji važi od 20. oktobra. Poslodavci koji prekrše odredbu i otvore radnje nedjeljom, mogu biti novčano sankcionisani od 1.000 do 10.000 eura, a predviđeno je i zatvaranje objekta.
