Osnovni državni tužilac u Podgorici Ana Radović predložila je juče da sud od Etičkog komiteta, koji je nadležan za provjeru autentičnosti naučnog članka suspendovane profesorice, zatraži informaciju u kojoj fazi je predmet Lakićević Đuranović.
Radovićeva je to zatražila nakon što je postala pravosnažna odluka Rabrenovićeve da iz spisa predmeta izdvoji izvještaj komisije Pravnog fakulteta kao pravno valjan dokaz.
Komisija je u tom izvještaju utvrdila da je Lakićević Đuranović plagirala 97,77 odsto naučnog članka, objavljenog u stručnom časopisu „Pravni život“, koji izdaje Kopaonička škola prava.
Rabrenovićeva je na prošlom ročištu prihvatila zahtjev pravnog zastupnika profesorice, advokata Gorana Velimirovića, da se taj izvještaj izdvoji jer utvrđivanje plagijata nije bilo nadležnost komisije, već Etičkog komiteta, pred kojim je pokrenut postupak nakon usvajanja novog Zakona o visokom obrazovanju.
Radovićeva je zbog toga od suda zahtijevala da se od Etičkog komiteta traži informacija da li je u međuvremenu došlo do odluke u predmetu Lakićević Đuranović.
Advokat odbrane Velimirović je kazao da je vještačenje stručne međunarodne komisije o autentičnosti članka Lakićević Đuranović i svjedočenje bivšeg dekana PF-a Ranka Mujovića i druge dokaze predložio prije nego je i „ključni materijalni dokaz tužilaštva (izvještaj komisije) pravosnažno izdvojen”.
“Samim tim sudija ima dovoljno činjenica da u ovom trenutku okonča postupak protiv njegove branjenice, jer je dokument „na kojem je bazirana optužnica“ pravosnažno izdvojen iz spisa predmeta. Smatramo da je sasvim jasno da je osnov pokretanja ovog postupka suštinski zasnovan na izvještaju komisije Pravnog fakulteta, koji je ovaj sud izdvojio iz spisa predmeta kao pravno nevaljan, a Viši sud potvrdio. Ovaj optužni predlog je trenutno bez ikakvog pravnog uporišta. Dakle, ne postoji nijedan dokaz u spisima predmeta koji pokazuje osnovanost toga akta”, kazao je Velimirović.
Viša pravna savjetnica CGO Snežana Kaluđerović kazala je za Dan da optužni predlog nije bio zasnovan samo na izvještaju komisije Pravnog fakulteta, pa samim tim jedan izuzeti dokaz ne može ugroziti čitav postupak.
“Važno je naglasiti i da je taj izvještaj izuzet kao dokaz ne zbog njegovih sadržinskih i suštinskih propusta već zbog formalno-pravnih razloga, jer je sud cijenio da je za sačinjavanje takvog izvještaja nadležan Etički komitet shodno Zakonu o akademskom integritetu. Međutim, u vrijeme kada smo mi pokrenuli ovaj slučaj Etički komitet nije bio ustanovljen kao tijelo i taj postupak se morao voditi pred do tada nadležnim organima čije je postupanje bilo jedino moguće. Neobično je da to tako i sud nije vidio. No, to ne bi smjelouticati na čitav ishod već samo da dužinu trajanja postupka ako se želi donijeti i objektivna sudska odluka. Ovo, naravno, ako sud procijeni da mu je važna odluka Etičkog komiteta, pored svog dokaznog materijala koji već posjeduje”, kaže Kaluđerovićeva.
Etički komitet nije akademski organ
Veklimirović je predložio da sudija okonča postupak protiv suspendovane profesorice, a, zavisno od odluke Rabrenovićeve, predložiće dalje dokaze.
“Etički komitet nije akademski organ i da „sudski integritet” ne bi trebalo da zavisi od odluka nepravosudnog organa. Hoće li taj organ pokrenuti postupak, koliko će trajati, kada će odlučiti, da li će odlučiti, hoće li se stranke žaliti… To može da traje godinama, a mislim da je bespredmetno da su čeka taj postupak kako bi se nastavio ovaj”, kazao je Velimirović.
Kaluđerovićeva navodi da se nadaju da neće ostati nekažnjeno plagiranje, jer bi to ugrozilo kredibilitet akademske zajednice u Crnoj Gori, ali i pravosuđa.
“Postoje zakonski osnovi da se ovaj slučaj procesuira, a teško nam je povjerovati da se u sudu ne vidi ono čemu je cjelokupna crnogorska, a i regionalna javnost mogla svjedočiti kad smo dali na uvid rad Lakićević Đuranović i studenta Drinčića, kojem je bila mentorka. Mi u CGO-u smatramo da će podneseni dokazi, sa ili bez izvještaja Komisije Pravnog fakulteta ili Etičkog koniteta, uz izjave oštećenog biti dovoljni dokazni materijal za donošenje objektivne sudske odluke”, smatra Kaluđerovićeva.
