Tokom posljednjeg razgovora za jednu od najvećih američkih TV kuća, Bajden je sa priče o Iranu i nepovjerenju kojeg ima prema Donaldu Trampu došao do Balkana i svoje uloge '90-ih.
U intervjuu za NBC Biden je rekao kako sumnja u iskrenost Donalda Trumpa kada kao razlog za ubistvo Kasema Sulejmanija ističe informacije o nadolazećem napadu na snage SAD-a.
"Da li biste bili spremni ostaviti mogućnost da je Donald Tramp u pravu kada kaže da je imao informacije o nadolazećem napadu", pisao je novinar Bajdena na što je on oštro odgovorio sa "ne".
"To što govori može biti istina, ali mu ne bih ostavio tu mogućnost jer je lagao o gotovo svemu", kazao je Bajden.
Novinar se potom nadovezao i pitao Obaminog potpredsjednika zašto bi njemu vjerovali jer je Bajden bio taj koji je glasao za rat u Iraku, a u isto vrijeme osoba koja nije bila za opciju likvidiranja Osame bin Ladena.
"Zato što svoje odluke baziram u odnosu na sve što se dešava. Ja sam onaj koji je otpočeo proces uklanjanja odgovornog čovjeka za genocid na Balkanu - Slobodana Miloševića", rekao je Bajden.
Pojedini mediji su ipak podsjetili kako Bajden nije bio "prvi potpisani" na zakonu koji je naposlijetku podigao embargo na oružje prema Bosni i Hercegovini.
List New York Post je istražio o čemu Bajden uopšte govori i došao do istraživačkog teskta Washington Posta iz 2008. godine u kojem se navodi kako je Bajden bio deveti, a ne "prvi" potpisnik zakona kojem je Bil Klinton podigao embargo na oružje 1994. godine čime je Armija Republike BiH dobila vjetar u leđa u borbi protiv Vojske Republike Srpske.
Ali u ovom kontekstu za građane BiH pozicija potpisa nije bitna.
Prema pisanju Washington Posta, Bajden zaista jeste bio dugogodišnji zagovornik akcije protiv Srbije i Republike Srpske, ali nije se uvijek slagao sa tadašnjom američkom administracijom niti predsjednikom Klintonom.
Zagovaranje što većeg pritiska na velikosrpsku politiku Bajden je provodio kroz direktne sastanke sa učesnicima rata na u BiH 1993. godine.
U tekstu Washington Posta navodi se Bajdenova biografija u kojoj stoji kako je Bajden prilikom jednog sastanka sa Slobodanom Miloševićem predsjedniku tadašnje SR Jugoslavije kazao u lice da je ratni zločinac i da mu se treba suditi.
Prilikom povratka sa balkanske turneje, Bajden je napisao izvještaj od 36 stranica u kojem, između ostalog, predlaže bombardovanje srpskih artiljerijskih položaja i podizanje embarga.
I sam otac Dejtona, Ričard Holbruke, tvrdio je za Bajdena da je svojevremeno bio protivnik američke politike koja je 1993. godine bila sve samo ne povoljna za vlasti u Sarajevu.
