Obnoviti dijalog
Poručuje i da je vlast spremna na kompromis ne bi li došlo do onoga što je ukupna zajednička želja, unaprijeđenje izbornog zakonodavstva.
„Nakon što Odbor za reformu izbornog i drugog zakonodavstva, zbog konstantnog problematizovanja od strane opozicije, nije u potpunosti odradio posao zbog kojeg je formiran u oktobru 2018., nova šansa za dijalog moguća je u martu.
Skupština će naime, za nešto manje od dva mjeseca razmatrati set medijskih zakona i upravo to može biti nova prilika da se obnovi i dijalog o reformi izbornog zakonodavstva“, mišljenja je Rakočević, nakon što je, kako kaže, opozicija opstruirala i uslovljavala rad nerealnim zahtjevima.
„Tako je upravo set izbornih zakona kao i ključni krovni zakon, Zakon o izboru poslanika i odbornika, mislim da su to dvije teme koje trebaju da spoje vlast i opoziciju na obnovljenom dijalogu u narednom periodu“, istakao je poslanik DPS-a.
Da je neophodan dijalog, kojim bi bila obuhvaćena trenutno sporna pitanja u državi, smatra i Boris Raonić iz NVO Građanska alijansa.
„Mislim da opzicija nema drugi put osim da učestvuje u dijalogu, jer prvenstveno je to njen interes da bude dio procesa i da radi na zakonodavstvu koje će omogućiti fer izbore u Crnoj Gori", kazao je Raonić.
Skupštinski privremeni Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, koji se bavio i zakonima o medijima, nije uspio da završi posao u predviđenom roku.
Potkraj 2019. podsjećanja radi Demokrate su uslovile svoje učešće u radu Odbora povlačenjem Zakona o slobodi vjeroispovijseti. Oni su se uključili u priču tek pošto je intervenisao šef Delegacije EU u Crnoj Gori Aivo Orav pred kraj zasjedanja u avgustu prošle godine.
Poslanici vladajuće koalicije su potom, pred novogodišnje praznike usvojili nekoliko propisa koji su pripremani kroz odbor.
Tada su usvojene izmjene i dopune zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, izmjene zakona o biračkom spisku, teritorijalnoj organizaciji Crne Gore kao i dopune Krivičnog zakonika.
Za Zakon o izboru poslanika i odbornika nije bilo potrebne dvotrećinske podrške.
„Nakon što smo radili predano sa akademskom zajednicom i civilnim sektorom ipak opozicija nije imala političke hrabrosti i demokratske zrelosti da sa poslanicima vladajuće kolicije izglasa set izbornih zakona“, kaže Rakočević.
U parlamentu riješavati sva sporna pitanja
Poslanik DPS-a istakao je da se pokazalo da opozicija nije imala ni sluha za pozive sa domaćih i međunarodnih adresa, da se dijalog o ključnim pitanjima vodi u Parlamentu.
„Odbijanje opozicije da učestvuje u raspravi o izbornim zakonima, još jednom potvrđuje njihovu političku neozbiljnost, koju će građani na izborima, sasvim sigurno, kazniti i time poslati poruku svim političkim subjektima da niko ne može sebi priuštiti luksuz bojkota društvenih procesa i unaprijeđenja sistema demokratije, jer odgovornost, pripada opoziciji, a ne samo vlasti“, podvukao je poslanik DPS-a.
Rakočević dodaje da je to kontinuirano istrajavanje opozicije na gubitničkoj platformi.
„Bojkotovati procese u Crnoj Gori i na taj način pokušati blokirati sistem, jer pod čuvenom patrolom što je gore državi to je bolje opoziciji, oni funkcionišu godinama“, rekao je Rakočević.
A tako će čini se i nastaviti. Demokrate su nedavno izjavile da je bojkot jedini pravi put, u slučaju da se ne povuče ili izmijeni Zakon o slobodi vjeroispovijesti, istog stava su i u SNP-u, dok iz DF poručuju da trenutno ne razmišljaju o izborima.
„Da li će se to desiti, da li je realno očekivati, čini mi se da bilo ko misleći politički u Crnoj Gori, može da pretpostavi, da će opozicija odbiti inicijativu vlasti koja je spremna da učini sve ustupke i kompromise ne bi li došlo do onoga što je ukupna zajednička želja za unaprijeđenje zakonodavstva.
Ukoliko opozicija to i uradi, ukoliko odustane od dijaloga, onda ćemo zaključiti da u dvorištu opozicije ne leži ni politička ni ljudska ozbiljnost, ukoliko takvu inicijativu koja je za napredak cijelog društva odbiju“, kaže Rakočević.
Raonić ističe da je parlament mjesto dijaloga o svim spornim pitanjima.
„Mislim da je to put kojim moramo ići, jer ukoliko žele da urade nešto po bilo kom pitanju, pa i ovom koje im je sada najbitnije, i preko kojeg se bore za biračko tijelo i žele neštšto nije njihovo vlsništvo, opet je mjesto, dijalog, parlament“, rekao je predsjednik Građanske alijanse.
„No, vlast je djelovala i bez kompletne opozicije. Unaprijeđeni set izbornih zakona, koji je usvojen krajem 2019., predstavlja čvrst sistemski okvir, koji garantuje ravnopravne izborne uslove za sve aktere, kakvim su okarakterisani izbori u Crnoj Gori i do sada od strane OEBS/ODIHR-a i Evropske komisije“, jasan je Rakočević.
Naglasio je da su izmjene i dopune zakona rezultat, preporuka međunarodne zajednice, i da međunarodna zajednica smatra da su nam ovakvi zakoni potrebni da bi se unaprijedio ambijent.
„Naravno da hoće jer to su unaprijeđena rješenja, koja su rezultat preporuka ODIR-a s prethodnih izbora, ali oni neće biti dovoljni bez ukupne priče“, istakao je Raonić.
Rakočević poručuje i da je na crnogorskoj opoziciji da pokušaju dokazati građanima elementarnu odgovornost, nasuprot očajničkog traganja za novim alibijima za političke poraze.
Podsjeća da su građani poslanike birali da zastupaju njihove interese u Skupštini i unaprijđuju i donose zakone, a da dio poslanika opozicije, Demokrate i URA, još nijesu kročili na zasjedanje, tri godine kasnije.
