Predložene ustavne promjene i ostavka Medvedeva vide se kao pripremanje terena za 2024. godinu, kada Putin mora da se povuče s funkcije predsjednika, ukazuje Rojters i dodaje da je najvažniji predlog koji je Putin iznio u obraćanju naciji, smanjenje ovlašćenja predsjednika i jačanje moći premijera.
Putin je rekao da želi da donji dom parlamenta ima moć da bira premijera i druge ključne funkcije, čime bi se ojačali uloga i značaj parlamenta, ali i nezavisnost i odgovornost premijera.
Kritičari odavno optužuju ruskog predsjednika da planira, u nekom svojstvu, da zadrži vlast nad jednom najvećih zemalja svijeta i jednom od dvije najveće nuklearne sile i po isteku mandata, navodi Rojters i podsjeća da po sadašnjem Ustavu predsjednik može biti biran u maksimalno dva uzastopna mandata.
Putinovi predlozi, za koje je rekao da treba da budu stavljeni na referendum, daće mu mogućnost da preuzme ojačanu ulogu premijera poslije 2024. ili šefa Državnog savjeta kojeg takođe želi da ojača, ocjenjuje Rojters, dodajući da bi čak mogao biti i predsjednik znatno ojačanog parlamenta.
Ubrzo poslije Putinovog obraćanja naciji, Medvedev je podnio ostavku, što je, kako ukazuje Rojters, bilo iznenađenje za mnoge u Rusiji i dovelo do pada vrijednosti rublje i akcija, mada se tržište poslije brzo oporavilo. Putin je rekao da će Medvedev preuzeti novu funkciju zamjenika šefa ruskog Savjeta za bezbjednost, dok je za premijera predložio manje poznatog šefa poreske službe Mihaila Mišustina.
Putin je zadržao Medvedeva u vladajućoj strukturi postavljajući ga na novostvoreni položaj zamjenika šefa predsjedničkog Savjeta za bezbjednost, mada dužnosti i uticaj te funkcije ostaju nejasni, ukazuje AP.
U okviru promjena koje su izazvale šok u ruskoj političkoj eliti koja se pita koje su Putinove namjere, za premijera je predložen Mišustin kome se pripisuju zasluge za modernizaciju ruskog poreskog sistema, ukazuje AP, ali ističe da Mišustin nema političkog iskustva, što je znak da će sprovoditi želje Kremlja.
Putin duže u Kremlju od bilo kog lidera poslije Staljina
Ključno pitanje nije da li će Putin zadržati kontrolu nad vlašću u Rusiji, već kako planira da to uradi, ocjenjuje Gardijan, ukazujući da niko nije očekivao da će se Putin penzionisati 2024. i da ponos i interes samoočuvanja nalažu da zadrži poluge vlasti.
Putin je, kako ističe britanski list, dvije stvari stavio do znanja kada je u srijedu najavio promjene: prvo, Rusija će se vjerovatno oprostiti od njega kao predsjednika 2024, i drugo, da kada ode s predsjedničkog položaja, definitivno neće otići s vlasti.
Brzina kojom su se stvari razvijale u srijedu – prvo Putinova najava promjene Ustava da se oslabi sljedeći predsjednik a onda ostavka premijera i vlade – pokazuje da su temelji za tranziciju položeni godinama prije nego što Putin mora otići iz Kremlja, ocjenjuje Gardijan.
Nasljednik vjerovatno neće biti Mišustin, za kojeg se smatra da bi mogao da vodi Vladu dok Putin sprovodi planove za sukcesiju, ocjenjuje list i ukazuje da su kao mogući nasljednici viđeni njegovi lojalni saradnici, među kojima su i stare kolege, pomoćnici, regionalni šefovi i bivši telohranitelji.
Putin je izborom Mišustina ostavio sebi otvorene opcije i nastoji da minimizira sukobe među političkom elitom čvrsto krijući svoje karte, ocjenjuje britanski list.
Neočekivana ostavka Medvedeva uskomešala je rusku političku elitu i podstakla spekulacije da Putin manevriše kako bi ostao na vlasti kad mu završi mandat 2024. godine, piše Njujork tajms.
Zasad nije jasno da li su ostavke znak pukotina u ruskoj hijerarhiji ili dio koordinisanog ali još nejasnog Putinovog plana da ostane na vlasti i promijeni politički sistem koji postoji s manjim izmjenama od početka devedesetih, ukazuje američki list i ističe da se u Rusiji mjesecima spekuliše da li će Putin smisliti manevar da produži svoju vladavinu ili, ako ne, ko bi mogao da ga naslijedi.
Putin u srijedu međutim nije razjasnio svoje planove, već je otvorio Pandorinu kutiju mogućih opcija, ističe Njujork tajms.
Medvedev pogodan "žrtveni jarac" za Putinove planove
Dok su opozicioni političari poput bivšeg premijera Mihaila Kasjanova, koji je sad žestok Putinov kritičar, ocijenili da je dao jasan odgovor da će "zauvijek ostati predsjednik", politički analitičar Aleksandar Baunov je na naveo da će funkcija predsjednika sada biti slabija i da predsjednik više neće biti Putin.
Drugi ocjenjuju da Putin namjerava da smisli sistem sličan kao u Kazahstanu gdje se dugogodišnji predsjednik Nursultan Nazarbajev povukao prošle godine kao formalni lider, ali zadržao kontrolu kao "vođa naroda".
Dok pojedini analitičari kažu da je tranzicija možda već počela i da Putin više ne želi da bude u fokusu već da vlada iz sjenke, drugi ocjenjuju da Putin vodi računa da ne bude predugo na vlasti i da želi da pazi na svoje nasljeđe dok je još živ, ukazuje Volstrit džurnal.
S druge strane, dodaje list, postoje ocjene da je Medvedev možda smijenjen, pošto je kao nadležan za ekonomsku politiku prilično nepopularan, dok je Putinu, u vrijeme kada pokreće političku tranziciju potrebna ličnost kojoj može vjerovati.
Ako Putin ostane na vlasti, možda bi tu odluku trebalo da približi ljudima s obzirom na socijalne i ekonomske probleme koje je naveo u obraćanju naciji, ocjenjuje BBC, dodajući da bi, ako je Putin odgovoran za njihove nevolje, Rusi mogli da se pitaju zašto da prihvate njegov ostanak na vlasti poslije 2024.
Medvedev, koji je toliko često bio koristan Putinu, za sada djeluje kao pogodan žrtveni jarac, ukazuje BBC. Ostavka Medvedeva i cijele vlade, ističe BBC u analizi, bila je veliko iznenađenje i izgleda da ni sami ministri nisu znali da će podnijeti ostavku.
