On je rekao da će budžet biti dovoljan za nesmetano funkcionisanje cjelokupnog obrazovnog sistema, ali će omogućiti i započinjanje najvećeg investicionog ciklusa u oblasti obrazovanja.
„Već su potpisani aranžmani sa Evropskom invensticionom bankom, sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope i sa Njemačkom razvojnom Kef bankom“, kazao je Šehović agenciji MINA.
Kako je najavio, taj novac će se koristiti za izgradnju novih sedam vrtića.
„To je projekat koji se realizuje sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope, od kojih će četiri biti u Podgorici, a tri će se graditi na sjeveru“, kazao je Šehović.
Šehović je naglasio da je 100 miliona EUR cifra o kojoj je ranije „nije moglo ni da se sanja“ i zahvaljujući tome započet je najveći investicioni ciklus iz oblasti obrazovne infrastrukture.
„Aranžman za Evropskom investicionom bankom će se iskoristiti za izgradnju četiri nove škole u Podgorici, rekonstrukciju tri vrtića i desetak srednjih stručnih škola“, rekao je Šehović.
On je kazao da će biti kupljen školski namještaj, informatička i oprema za srednje stručne škole, a u toku je nabavka oko 30 školskih autobusa.
„Zbog toga smo mi u sistemu obrazovanja posebno zadovoljni, jer se ovoliki novac za sistem obrazovanje nikada nije izdvajao“, rekao je Šehović.
On je kazao su u 2019. godini započeti investicioni ciklus u oblasti obrazovanja, a nastavili su da unapređuju i reformišu sve nivoe obrazovanja i da poboljšavaju materijalni položaj prosvjetnih radnika.
Prema njegovim riječima, obuhvat djece ranijim vaspitanjem i obrazovanjem povećan je sa 50 na 73 odsto, a u protekle tri godine broj mjesta u vrtićima povećan je za dvije hiljade.
„Prošle godine je dodijeljeno 500 nagrada iz Fonda za kvalitet i talente, ali su imali duplo više prijavljenih kandidata, odnosno 2,5 hiljada“, istakao je Šehović.
On je naglasio da se radi na povećanju broja škola u kojima se izvodi dvojezična nastava, tako da u Crnoj Gori ima 12 škola sa takvim vidom nastave.
„Radi se na povećanju broja učenika koji su uključeni u dualni sistem obrazovanja. Danas ih imamo preko 800, koji kod 250 poslodavaca stiču kvalitetna praktična znanja i vještine“, rekao je Šehović.
Kako je istakao, prošla godina je treća godina primjene besplatnih osnovnih studija, od ove godine startuju besplatne magistarske studije, a usvajanjem Zakona o akademskom integritetu na kvalitetan i jedinstven način zaokružena je ta oblast.
„Svim tim iskoracima smo zadovoljni, ali smo dovoljno realni da da znamo da nas još posla čeka i spremni smo da se sa tim izazovima u narednom periodu i nosimo“, naglasio je Šehović.
Govoreći o povećanju plata prosvjetnim radnicima, Šehović je rekao da je taj proces tokom prošle godine doveden do kraja i dodao da je zahvalan kolegama iz Sindikata prosvjete, koji su u te razgovore ušli na odgovoran način.
„Zahvaljujući takvom njihovom opredjeljenju, ali i nastojanju Vlade da proces dovede do kraja, mi smo sklopili dogovor i potpisali sporazum odnosno kolektivni ugovor kojim se predviđaju veće zarade u prosvjeti“, kazao je Šehović.
Zarade će, kako je podsjetio, ove godine biti uvećane za devet odsto, a 2021 za dodatna tri odsto u odnosu na prethodno već uvećanu zaradu, a paralelno sa tim potpisan je trogodišnji sporazum o izdvajanju za rješavanje stambenih pitanja prosvjetnim radnicima.
„Za te namjene će ove i naredne dvije godine biti izdvojeno 2,1 milion EUR, što je duplo više u odnosu na nekoliko godina ranije“, rekao je Šehović.
Kako je istakao, postignut je dogovor o povećanju zarada zaposlenih na Univerzitetu Crne Gore (UCG), za isti iznos kao i prosvjetnim radnicima.
„Sve to govori o tome da se radi na unapređenju položaja prosvjetnih radnika, ali i na položaju zaposlenih na UCG-u, jer smatramo da je to važna karika ka kvalitetnijem obrazovnom sistemu“, rekao je Šehović.
Kada je riječ o poslednjem PISA testiranje i 52. mjestu koje je Crna Gora zauzela, Šehović smatra da je to testiranje pokazalo ono što su već znali, odnosno da je obrazovni sistem nastavio da napreduje, ali da posla još ima.
„Upravo zbog toga se krenulo u zakonodavnu reformu 2017. godine, kada smo pokušali da reformišemo sve nivoe obrazovanja i da damo doprinos boljim rezultatima na tom testiranju“, kazao je Šehović.
Prema njegovim riječima, obrazovni sistem je jedan veliki sistem, koji pune efekte dobija u drugom roku tako da je bilo zaočekivati da se rezultati tih aktivnosti koje su sprovođeni tokom 2017. godine, tek u narednim godinama moći da se primijene.
„Tom zakonodavnom reformom obuhvatili smo i predškolsko i osnovno obrazovanje koje je bitno za PISA testiranje, a povećali i stopu obuhvata djece ranim obrazovanjem i vaspitanjem, jer su istraživanja pokazala da dijete koje prođe predškolsko vaspitanje kasnije postiže mnogo bolje rezultate“, pojasnio je Šehović.
On je kazao da su rezultati očekivani, napredak je konstatovan ali da predstoji dosta posla.
"Spremni smo da se sa tim izazovima na kvalitetan način nosimo“, ocijenio je Šehović.
