Specijalna državna tužiteljka Lidija Vukčević je nakon višemjesečne opsežne istrage podigla optužnicu protiv odbjeglog biznismena Duška Kneževića i sekretara Vrhovnog državnog tužilaštva Nenada Vujoševća i juče je dostavila Višem sudu u Podgorici na kontrolu.
Osim Kneževića i Vujoševića, optužnicom Specijalnog tužilaštva obuhvaćeni su i bivši radnici Atlas banke Aleksandar Vilotijević, Srđan Pavićević i Olga Stanković.
Usluge hotela i stana...
Knežević se tereti da je bio na čelu kriminalne organizacije, Vujošević za članstvo u kriminalnoj organizaciji, dok se troje bivših bankarskih službenika tereti za pranje novca.
U optužnom aktu Specijalnog tužilaštva ponuđeno je mnoštvo materijlnih dokaza iz kojih nesumnjivo proizilazi da je odbjegli biznismen, koji se sada nalazi u Londonu, bio na čelu kriminalne organizacije te i da su po njegovim nalogu izvršavali krivična djela.
Prema nalazima iz istrage Vujošević je, po nalogu Kneževića, stupao u kontakt sa osobama u Specijalnom tužilaštvu koje su postupale u predmetima protiv njega i njemu bliskih osoba, kako bi dobio neki podatak iz aktuelnih istraga.
Njemu se na teret stavlja da je počinio krivična djela za koje je zaprijećena kazna od šest mjeseci do pet godina, odnosno od jedne do osam godina zatvora. Vujošević se sumnjiči da je postao član kriminalne organizacije odbjeglog biznismena, a istražitelji tvrde da njihove sumnje proizilaze iz dokaza do kojih su došli mjerama tajnog nadzora.
Vujošević se sumnjiči da je postao član kriminalne organizacije odbjeglog biznismena a istražitelji tvrde da njihove sumnje proizilaze iz dokaza do kojih su došli mjerama tajnog nadzora
Iz sadržaja telefonskih komunikacija u posjedu istražitelja se može čuti da je Vujošević po nalogu Kneževića stupao u kontakt sa osobama u Specijalnom tužilaštvu koje su postupale u predmetima protiv odbjeglog biznismena.
Za prikupljene informacije Vujošević je nagrađivan korišćenjem stana u Baru, vlasništva jedne od kompanija Kneževića ali i uslugama hotela Princes u Baru, takođe vlasništvo odbjeglog biznismena.
U ovom slučaju Tužilaštvo među dokazima ima iskaze svjedoka, telefonske razgovore do kojih su došli mjerama tajnog nadzora, SMS poruke kao i iskaz svjedoka saradnika koji je podrobno objasnio od kada datira „poznanstvo“ Kneževića i sekretara VDT.
O relacijama Kneževića i sekretara VDT svjedočilo je više osoba, a saradnja odbjeglog biznismena i državnog službenika počela još 2017. godine.
Osam miliona
Kada je u pitanju uloga troje bivših službenika Atlas banke – Vilotijevića, Stanković i Pavićević, oni su optuženi za pranje novca a glavni nalogodavac tih nezakonith radnji bio je predsjednik Atlas grupe. U ovim nelegalnim aktivnostima učestvovali su i bivši izvršni direktor Atlas banke Đorđe Đurđić i šef za Opšte poslove u toj banci Vlatko Rašović, koji su u istrazi dobili statuse svjedoka saradnika i podrobno objasnili kako je u 2014. godini osam miliona eura koje je Knežević dobio, kako se kasnije utvrdilo, prevarnim radnjama od kompanije Kaspia properti iz Dubajia ubacio u legalne tokove.
Po nalogu Kneževića, službenici Atlas banke - Vilotijević, Pavićević i Stanković su uzimali novac od Đurđića i Rašovića i stavljali ga dalje u legalne tokove, deponujuči ga na račune Kneževića i njemu povezanih osoba i kompanija. Za godinu je, kako se osnovano sumnja, oprano osam miliona eura a nijedna transakcija nije mogla biti završena, niti jedna „koverta“ uručena bez njegovog znanja...
Kompanija Kaspia je, početkom 2014. za kupovinu hotela Princes u Baru Kneževiću u kešu isplatila 8.000.000 eura, a nekoliko mjeseci kasnije u dva navrata uplatila još 4.400.000 eura na njegov račun. Iako je vlasnik Kaspija properti isplatio 12,4 miliona eura Kneževiću za hotel Princes, ta kupoprodaja nikada nije finalizovana.
Po nalogu Kneževića, službenici Atlas banke - Vilotijević, Pavićević i Stanković su uzimali novac od Đurđića i Rašovića i stavljali ga dalje u legalne tokove, deponujući ga na račune Kneževića i njemu povezanih osoba i kompanija. Za godinu je, kako se osnovano sumnja, oprano osam miliona eura, a nijedna transakcija nije mogla biti završena, niti jedna „koverta“ uručena bez njegovog znanja... Novac je korišten za Kneževićeve lične potrebe, pozajmice, poklone, vraćanje dugova, ali i za posebne namjene.
Osam miliona eura nalazilo se u sjedištu banke u Ulici Stanka Dragojevića i bile su smještene u sefu koji je bio u blizini Kneževićeve kancelarije i pristup su imale samo dvije osobe - Rašović i Đurđić.
Iako su imali ključeve, nijesu imali nikakvu slobodu raspolaganja novcem: iz sefa su pare mogli da se uzmu jedino nakon naloga Kneževića, a kasnije su ,,kuriri“, nakon što bi obavili Kneževićeva uputstva, imali obavezu da uredno izvijeste da je isporuka završena.
Ključni tragovi
Prema iskazu jednog od osumnjičenih, evidencija o utrošku i namjeni novca vođena je u notesu, koji je bio u sefu.
To je samo jedan u nizu dokaza kojim Specijalno državno tužilaštvo raspolaže a u spisma predmeta među ključnim tragovima su i finansijska vještačenja, bankarska dokumentacija, razgovori prikupljeni mjerama tajnog nadzora, SMS poruke, iskaz više svjedoka koji su potvrdili da su primili novac. Istražitelji su uporedbom podataka u notesu sa uplatama koje su registrovane kroz bankarsku dokumentaciju potvrdile vjerodostojnost unijetih podataka u svesci koja je izuzeta tokom istrage. Sve uplate su obavljane bez izvora porijekla. Istražitelji tokom višemjesečne istrage nijesu pratili samo finansijske tokove u 2014. već i tokom 2015, 2016. i 2017. godine i razotkrili su više šema davanja novca i ilegalnog iznošenja para van Crne Gore.
Na osnovu analize podataka došli su do saznanja da je novac pored ličnih potreba Duška Kneževića korišćen i za nadomješćivanje pozajmica iz trezora Atlas banke, odakle je novac uziman za različite potrebe Kneževića i njegovih firmi. Istražitelji su u opsežnim provjerama došli i do podataka kako je Knežević uspio da iznese velike količine novca.
O tome je svjedočio jedan od njegovih bliskih saradnika koji je objasnio da su isporuke koje su išle za Srbiju pakovane prvo u monografijama koje su potom stavljane u kofer, a onda preko garderoba kako bi uspjeli da prođu aerodromsku kontrolu. Samo jedna isporuka za Beograd bila je 200.000 eura i predata je, prema kazivanju jednog od svjedoka saradnika, Kneževićevom čovjeku u Beogradu, ali on nije znao da kaže za koje namjene je taj iznos bio opredijeljen.
Ovo je do sada peta optužnica protiv Kneževića - njegovo ime našlo se u slučaju Kaspia, Aerodromi, Global karbon, slučaju Koverta – gdje je optužen i bivši predsjednik opštine Podgorica Slavoljub Stijepović.
Knežević u Londonu čeka ishod ekstradicionog postupka jer je Crna Gora tražila njegovo izručenje zbog optužbi da je bio na čelu više kriminalnih grupa koje su se bavile pranjem novca, zloupotrebama položajama.
