Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica danas stupa na snagu.
Ovaj dokument izazvao je buru nezadovoljstva u Srpskoj pravoslavnoj crkvi i prosrpskom političkom bloku u Crnoj Gori, a poslanici Demokratskog fronta, skandalom koji su izazvali u Skupštini, pokušali su, 27. decembra prošle godine, da onemoguće usvajanje Zakona. Fizički su nasrnuli na poslanika SDP-a Ranka Krivokapića i predsjednika Skupštine Ivana Brajovića, pokušali da aktiviraju suzavac ili dimnu petardu, lomili inventar... Uhapšeno je svih 17 poslanika DF-a i još pet osoba, ali su pušteni na slobodu, kao i njih trojica protiv kojih je pokrenut postupak - Andrija Mandić, Milan Knežević i Milun Zogović.
Imovina
Od 27. decembra u organizaciji SPC građani i sveštenstvo ove crkve svakodnevno su do juče organizovali protestne šetnje u više gradova.
Advokat Nikola Martinović kazao je juče za Pobjedu da je ključna stvar u primjeni Zakona jednostavna činjenica - to što će se tražiti da li imate osnov za svojinu na nekom objektu.
- To nije ništa ni novo niti nepoznato. Svako ko ima nekretninu mora znati odakle mu je, je li kupljena, naslijeđena ili je dobio u nasljeđe ili je dobio po nekom zakonu. To će se tražiti i za te nekretnine koje se pominju u Zakonu kao što se traži i za sve kuće ili stanove koje građani imaju u svojini. U imovinskom smislu to ne predstavlja nikakav problem - kazao je Martinović.
Od danas, prema njegovim riječima, Uprava za imovinu ima obavezu da u saradnji sa Upravom za nekretnine napravi spisak državne imovine koja je obuhvaćena Zakonom i da pokrene upravne postupke pred Upravom za nekretnine kako bi se obavili odgovarajući upisi.
- To znači da je Uprava za imovinu dužna da identifikuje nekretnine za koje vjeruje da mogu biti državna imovina po ovom zakonu i da podnese zahtjev Upravi za nekretnine da se ta činjenica provjeri. Onda će u tom upravnom postupku, sa jedne strane onaj na koga je upisana ta imovina, to mogu biti razna pravna i fizička lica i sa druge strane država Crna Gora, odnosno Uprava za državnu imovinu biti stranke u upravnom postupku. Po pravilima opšteg upravnog postupka po kojem se i danas vrše upisi prava na nekretnine sprovešće se postupak po kojem će svaka od strana priložiti dokaze na osnovu kojih smatra da ima osnov za upis prava svojine. Onda će Uprava za nekretnine postupiti po tim zahtjevima. Odnosno procijeniće da li jedna od stranaka ima osnov za upis i na osnovu toga osnova izvršiti odgovarajući ili odbiti upis - objašnjava Martinović.
Uprava za nekretnine će, kako je dodao, prvo dobiti zahtjev od Uprave za imovinu i onda će ona pozvati stranu na koju je upisana da i ona bude upoznata sa zahtjevom.
- Tako se formiraju stranke upravnog postupka. Onda će obje strane da predlože dokaze na osnovu kojih zasnivaju svoje pravo. I na kraju kada te dokaze Uprava za nekretnine pribavi i izvrši uvid, onda će ona donijeti prvostepeno rješenje. Poslije toga svaka od stranaka ima pravo žalbe, o toj žalbi će odlučivati Ministarstvo finansija, pa ako i poslije toga neka od stranaka bude nezadovoljna ima pravo da se obrati Upravnom sudu kako bi Upravni sud riješio taj spor - kaže Martinović.
On smatra da do opstrukcije u pojedinim institucijama ne bi trebalo da dođe.
- One su uvijek moguće, ali mislim da za to nema potrebe, zato što vjerujem da će svaka od stranaka postupati savjesno u vođenju spora. Nema razloga da bi neko vršio neku opstrukciju - smatra Martinović.
Registracija
Srpska pravoslavna crkva najavljuje međunarodnu arbitražu, ali arbitraža za ovakve sporove, kako tvrdi naš sagovnrnik, ne postoji.
Mitropolija crnogorsko-primorska trebalo bi, prema njogovom mišljenju, da bude registrovana u Crnoj Gori.
- Trebalo bi da ako poštuje zakon, izvrši registraciju kao i sve ostale vjerske zajednice, da stekne svojstvo pravnog lica i da na osnovu toga ima koristi, a ne štete - poručio je Martinović.
Zašto SPC osporava ovaj zakon, Martinović ističe da je to pitanje za SPC.
- Oni imaju svoje razloge, vjerovatno se boje da će to uticati na njihova imovinska prava. Da li je to opravdano ili ne, vidjećemo - kazao je Martinović.
Novi zakon garantuje punu slobodu vjeroispovijesti svim vjernicima i ravnopravan položaj svih vjerskih zajednica u Crnoj Gori, kao i punu slobodu uvjerenja svim građanima koji nijesu vjernici.
Propisano je da će svi vjerski objekti koji predstavljaju kulturnu baštinu, a koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti 1918. godine i koji kasnije nijesu na odgovarajući pravni način prešli u svojinu neke vjerske zajednice, biti prepoznati kao državna imovina.
Međutim, ako bilo koja vjerska zajednica raspolaže dokazima da je na osnovu nekad ili danas važećih propisa postala vlasnik neke imovine, država će to priznati i poštovati.
Ako svi budu savjesni, Zakon će se sprovesti za godinu dana
Nikola Martinović misli da ukoliko se sve strane budu savjesno ponašale, što on očekuje i budu u skladu sa Zakonom efikasne u korišćenju svih pravnih sredstava koja stoje na raspolaganju, da se Zakon može sprovesti u roku od godinu dana.
- Postupanje po ovom zakonu se može završiti u katastru, odnosno Upravi za nekretnine za najviše pola godine. Poslije toga može se očekivati da Ministarstvo finansija riješi najviše za dva mjeseca i poslije toga još tri mjeseca da završi Upravni sud. Rok od godinu dana je da se dođe do konačne odluke je prema mom mišljenju objektivan, u kojem se sve može završiti bez uticanja na bilo čija prava - zaključuje Martinović.
