Radnici iz Sjeverne Makedonije, Albanije, Azerbejdžana, Tadžikistana, Turske… To je sve češće svakodnevica na gradilištima u Srbiji. Takvi radnici uglavnom rade na privremeno-povremenim poslovima ili na crno i najčešće obavljaju najteže fizičke poslove, jer nisu dovoljno kvalifikovani.
Oni stručniji, koji pripadaju armiji domaće radne snage, a među njima su i bravari, metalostrugari, vozači, sve više se iseljavaju iz zemlje, jureći za boljom zaradom. Kako ističe Goran Rodić, potpredsjednik Privredne komore građevinske industrije Srbije, problem je u tome što je manjak stručnog kadra sve teže nadoknaditi.
– Domaća operativna i građevinska industrija odavno su ugušene, a radna snaga se već godinama odliva zbog bolje plaćenih poslova i uslova rada u inostranstvu. Najveći problem je što nam nedostaju majstori različitih profila, zanatlije, kvalifikovani rukovaoci mašinama... – ističe Rodić i dodaje da je riješenje u dualnom obrazovanju, podmlađivanju zanatskog kadra, povećanju plata i poboljšanju uslova rada.
Isti problem tišti i razvijene ekonomske sile, koje su zbog toga morale da otvore granice za rad strancima. U Srbiji ne postoje zvanični propisi za masovniji uvoz radne snage, sem predloženih izmjena i dopuna Zakona o zapošljavanju stranaca, kojim se pojednostavljuje postupak prilikom izdavanja radnih dozvola strancima po osnovu zapošljavanja.
Osim trenutnog nedostatka radne snage, odlazak stručnih kadrova, koje nema ko da zamijeni, u budućnosti će stvoriti još veće probleme. Zbog toga, ocjenjuje Rodić, u Srbiji uskoro neće imati ko ni da održava infrastrukturu: puteve, željeznicu, termoelektrane…
– Stručnjaci nam odlaze, a ne školuje se ni dovoljno majstora, poput zidara ili tesara. Zato ćemo morati da angažujemo strane kompanije koje će tražiti i nekoliko puta višu cijenu za održavanje domaće infrastrukture – upozorava Rodić.
U Nacionalnoj službi za zapošljavanje ističu da najveće učešće u zapošljavanju sa evidencije biroa rada imaju sledeći obrazovni profili: inženjeri elektrotehnike, elektronike i informaciono-komunikacionih tehnologija, stručnjaci za bankarstvo i finansije, diplomirani pravnici, ljekari sa specijalizacijom, profesori engleskog i njemačkog jezika, profesori fizike i matematike, ali i prodavci, automehaničari, kuvari, bravari, krojači, konfekcionari, kelneri, metalostrugari, vozači...
Posla ima i za ekonomske tehničare, mašinske tehničare, poljoprivredne tehničare za proizvodnju bilja, medicinske sestre, prehrambene i tehničare za biotehnologiju.
