Objašnjavajući ulogu Uprave u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, on je naglasio da nadležnost katastra ne smije biti kontrola i revizija prethodno izvršenog upravnog postupka, osim ako se zahtjev ne odnosi na ispravku greške.
“Uprava za nekretnine sve poslove iz svoje nadležnosti obavlja saglasno zakonskoj regulativi, bez obzira na kritike i pohvale. Podsjetiću da lex specialis – Zakon o državnom premjeru i katastru nepokretnosti uređuje upis prava na nepokretnostima. Kada je riječ konkretno o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, saglasno članu 63, Uprava za nekretnine je dužna da postupi po zahtjevu organa uprave nadležne za poslove imovine u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva. Postupamo u zakonski predviđenim rokovima, što nam je i prioritet”, kazao je Kovačević.
On je objasnio šta Uprava može raditi kada je riječ o eventualnim ispravkama ili promjenama podataka u katastru.
“Nadležnost Uprave za nekretnine nije i ne smije biti kontrola i revizija prethodno izvršenog upravnog postupka, osim ako predmet zahtjeva nije ispravka greške u katastru nepokretnosti, a konkretno se odnosi na podatke iz rješenja koji su netačno unijeti u katastar nepokretnosti. Promjena podataka u toku održavanja evidencije katastra nepokretnosti isključivo se radi na osnovu rješenja donesenog po zahtjevu strank”, precizirao je direktor Uprave za nekretnine.
Komentarišući kritike od strane dijela javnost zbog navodnih nezakonitih upisa imovine na Mitropoliju crnogorsko-primorsku, on je istakao da je nezakonito obavljanje poslova iz bilo koje oblasti regulisano zakonom i da o tome sud donose organi nadležne za te poslove.
“Kao i za sve druge nepokretnosti, tako je i upis prava na nepokretnostima vjerskih zajednica transparentan postupak. Svaka nezakonitost se mora provjeriti i dokazati. Smatram da bilo kakvo prejudiciranje na tu temu ne može biti dobro. Odgovornost, predan i kontinuiran rad su naša obaveza, a kontrolu i reviziju prepuštamo nadležnim organima, da djeluju shodno zakonu i zakonskoj regulativ”,naveo je Kovačević.
Upitan koliko je objekata u Crnoj Gori upisano na SPC i njene eparhije u državi, on je odgovorio da upis imaoca prava na nepokretnostima datira iz perioda 50-ih godina prošlog vijeka.
“Važno je naglasiti da podaci nijesu centralizovani niti uniformno upisivani, pa stoga tačne informacije o vrsti objekata, nosiocima prava na nepokretnostima, opis prava nije moguće pripremiti automatski iz softverskog rješenja. To zahtijeva vrijeme i konkretne ulazne podatke na osnovu kojih bi podaci bili adekvatno pripremljeni”, objasnio je Kovačević.
