To je saošteno na okruglom stolu „Izazovi ekološke rekonstrukcije prvog bloka termoelektrane i toplifikacije Pljevalja“, koji je organizovala nevladina organizacija Green Home u partnerstvu za Mrežom za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) u Pljevljima.
Izvršna direktorica Green Home-a, Nataša Kovačević, kazala je da je Evropa istrajna na putu do svog cilja – klimatski neutralnog kontinenta do 2050. godine.
„Zato je prije nedelju dana Evropska komisija u Briselu predstavila Evropski zeleni plan, tzv. Green Deal koji za cilj ima osnaživanje ekonomije i u isto vrijeme očuvanje zdravlja i kvaliteta života građana. Plan uključuje sektor energetike, a podrazumijeva korake u energetskoj tranziciji ka obnovljivim izvorima uz napuštanje uglja“, pojasnila je Kovačević.
Prema njenim riječima, za regione koji veoma zavise od fosilnih goriva i koji će biti najteže pogođeni ovom tranzicijom, komisija predviđa podršku putem mehanizama za pravednu tranziciju i posebnih fondova namjenjenih zemljama Zapadnog Balkana „kao podršku u zahtjevnom procesu tranzicije i jedinstvenu priliku koju treba prepoznati i iskoristiti“.
„Na nivou Evrope upotreba uglja je sve manja, dok se znatno više ulaže u obnovljive izvore energije, čija je cijena u opadanju za razliku od cijene uglja koja raste i čiji će se rast definitivno nastaviti u budućnosti. Ulaganja u ugalj postaju sve neisplativija, čemu su posebno doprinjele stroge evropske direktive, postojanje sistema trgovanja emisijskim kvotama, kao i izuzetno visoke kazne zbog nepoštovanja zakonskih regulativa koje se odnose na kvalitet vazduha“, navela je Kovačević.
Ona je ukazala da s obzirom na jasan trend udaljavanja od uglja ka obnovljivim izvorima energije, sve je više finansijskih institucija odustalo je od daljih ulaganja u ugalj.
„Svjetska banka je 2013. najavila da će prestati da podržava projekte vezane za ugalj, a Evropska investiciona banka najavila je prošlog mjeseca da će zaustaviti finansiranje projekata koji uključuju fosilna goriva do kraja 2021. godine“, kazala je Kovačević.
Crna Gora i ostale zemlje Balkana, kako je pojasnila, imaju minimalne mogućnosti za finansiranje iz evropskih izvora zarad daljih ulaganja u ugalj, te se okreću kreditima od van Evropskih investitora koji podržavaju finansiranje i izgradnju projekata tog tipa.
„Tome svjedoči i projekat ekološke rekonstrukcije prvog bloka termoelektrane Pljevlja, za koju je odabran kinesko-crnogorski konzorcijum, a koji će koštati oko 55 miliona eura. Uzimajući u obzir da je ponuda odabranog konzorcijuma 40 miliona eura niža od evropskih ponuđača, nameće se novo pitanje vezano za kvalitet i učinkovitost ekološke rekonstrukcije, odnosno hoće li nam ona obezbijediti primjenu najboljeg ekološkog standarda prilagođenog zahtjevima Direktive o industrijskim emisijama“, rekla je Kovačević.
Ona je kazala da je paralelno sa projektom ekološke rekonstrukcije ponovo pokrenuto i pitanje toplifikacije Pljevalja, kao rješenje zagađenosti Pljevalja.
„Predložena rješenja i dalje podrazumijevaju korišćenje uglja, dok se tokom prethodnih godina u stručnim i javnim krugovima nije govorilo o alternativnim dugoročnim i na duže staze isplativijim rješenjima. Izgradnja toplifikacione mreže je imala možda smisla prije 40 godina kada je TE Pljevlja puštena u rad“, smatra Kovačević.
Ona je ocijenila da bi danas to bio građevinski složen i veoma spor proces, finansijski veoma zahtjevan, „koji bi u konačnom bio ekonomski neisplativ zbog kratkog upotrebnog perioda, i sa obzirom da obaveze dekarbonizacije koje je Crna Gora preuzela u procesu pristupanja EU“.
„Potrebno je povesti stručni i javni dijalog o alternativama u razvoju sistema daljinskog grijanja, kao što je početkom decembra urađeno na konferenciji u Beogradu, gdje su stručnjaci predstavljali konkretne prijedloge koji su prepoznati u Evropi i svijetu kao rješenja budućnosti - solarno-termalna rešenja, vjetroelektrane, toplotne pumpe i to na nivou velikih izvora, korišćenje geotermalne energije, kao i skladištenje dobijene energije iz ovih izvora“, istakla je Kovačević.
Ona je podsjetila da je Ugovor o energetskoj zajednici, čija je članica i Crna Gora, obavezao zemlje potpisnice da smanjuju zagađenje vazduha iz svojih elektrana na ugalj.
„Iz Evropske komisije upozoreno je na kompleksnost ovog procesa i činjenicu da je ugalj i dalje veoma zastupljen u energetskom miksu većine država članica Energetske zajednice. Ostvarenje Green New Deal-a neće biti lako, ali je izvodljivo ukoliko se prati dobra praksa, razmišlja dugoročno i sa procesom energetske tranzicije krene što prij“, rekla je Kovačević.
Crna Gora, kako je poručila, mora da planira budućnost bez fosilnih goriva i prekid u zavisnosti od uglja, za dobrobit građana, održivu ekonomiju i zdravu životnu sredinu.
Potpredsjednik opštine Pljevlja, Mervan Avdović, podsjetio je da su u toj lokalnoj samoupravi formirana radna grupa za implementaciju projekta Daljinskog grijanja i smanjenja zagađenja vazduha u Pljevljima, kojom rukovodi predsjednik Opštine, a u kojoj se, kako je naveo, nalaze eminentni stručnjaci.
„Kao rezultat rada grupe, za početak imamo raspisana dva tendera. Prvi tender odnosi se na izbor stručnog konsultanta koji će izvršiti analizu postojeće dokumentacije u vezi toplifikacije, analizu toplotnog konzuma i pripremiti tendersku dokumentaciju za realizaciju projekta primarnog toplovoda“, naveo je Avdović.
On je kazao da se drugi tender odnosi na adaptaciju fasade, fasadnih otvora u cilju implementacije mjera energetske efikasnosti za zgrade koje se griju iz kotlarnice.
„Vrijednost tendera je 367 hiljada eura sa PDV-om i otvoren je do 24. januara“, dodao je Avdović.
V.d. izvršnog direktora Termoelektrane, Luka Jovanović pojasnio je da se predmet ekološkog projekta zasniva na primjeni, navodeći da su vodili računa o važećim zakonskim propisima Crne Gore i zakonskoj regulativi, važećoj regulativi EU o zaštiti životne sredine, kao i o važećim lokalnim i tehničkim standardima.
„To je bio zadatak prilikom izrade idejnog projekta, što je ispoštovano. On je bio uslov da bismo mogli raspisati sledeće postupke savremene tehničke prakse i najbolje raspoložive tehnike za odgovarajuće aktivnosti i rekonstrukcije“, rekao je Jovanović.
On je kazao da je predviđeno da se do 2021. godine uspostavi sistem za odsumporavanje, denitrifikaciju i transport pepela i šljake, odnosno za 29 mjeseci pri čemu će, kako je naveo, revizija i glavni projekat biti gotovi do juna 2020, nakon ćega će se krenuti sa nabavkom i montažom opreme.
„Planira se probni rad od 24 mjeseca. U Briselu je prošle nedelje bio razgovor predstavnika Vlade Crne Gore sa za produženje opt-out broja sati gdje je Crna Gora tražila dodatnih 10.000 – 14000h što su tražile i zemlje iz okruženja npr. BiH i Srbija“, kazao je Jovanović.
Predstavnik Centra za ekologiju i održivi razvoj iz Srbije (CEKOR), Zvezdan Kalmar, smatra da je budućnost u obnovljivim izvorima energije, kao i da treba odrediti koje su to obaveze koje Crna Gora treba da ispuni u svom procesu priključivanja EU.
„Evropska zajednica, čiji je član Crna Gora, donosi nove standarde i zahtjeve. Jedan od najozbiljnih zahtjeva će biti ispitivanje dugoročne uloge izbora koji se baziraju na fosilnim gorivima“, istakao je Kalmar.
On je kazao da je u Srbiji proces procjene uticaja na životnu sredinu za ekološku rekonstrukciju za Kostolac B1 i 2 započeo u 2015. godini, dok je 2017. pušteno je postrojenje u testni rad od godinu dana.
„To su tri godine. Vi ste dobili zeleno svijetlo, radi se tender, ali morate da imate dokazane parametre, konsultacije sa javnošću. Mora da se pokaže da će da ide projekat – ide procjena uticaja, nabavljanje opreme, i onda ide testni period. To neće da bude za manje od tri godine. Pri tome Kostolac nije dobio, a dva puta je tražio upotrebnu dozvolu.“, dodao je Kalmar.
Centar za životnu sredinu Bosne i Hercegovine, Denis Žiško, podsjetio je da je Tuzla prije četiri decenije krenula u projekat toplifikacije.
„Mi smo i dalje jedan od gradova rekordera u regionu, pa i u svijetu po zagađenju vazduha. Tako da neću reći da daljinsko grijanje i širenje mreže daljinskog grijanja ne valja. To nije istina – ono valja. Ali političari ne bi trebalo da predstavljaju taj projekat kao da će riješiti u potpunosti problem zagađenja vazduha“, smatra Žiško.
Prema njegovim riječima, jasno je da je potrebno uspostaviti toplifikacionu mrežu u urbanom djelu grada, „ali je neizvodljivo i neisplativo u cijelom gradu“.
„U tom smislu prvi korak mora biti sprovođenje mjera energetske efikasnosti. Nelegalna, neplanska gradnja je velika pravna prepreka u sufinansiranju i finansiranju mjera smanjenja aerozagađenja te je otežavajuća okolnost ako je prisutna na terenu“, naveo je Žiško.
On smatra da energetski razred objekta igra odlučujuću ulogu u finansijskom opterećenju za domaćinstava, „bez obzira koji način grijanja se planira“.
„Na primjeru Tuzle na dio mreže za planirano priključenje od 150 kuća, samo se 20 priključilo kako zbog cijene distribucije, tako i dugoročne ugovorne obaveze grijanja i van realnih potreba“, rekao je Žiško.
On je pojasnila da sistem daljinskog grijanja nudi prednosti u smislu kvaliteta, komfora, održavanja, ali da je, kako je ukazao, za gašenje svih indivudualnih ložišta potrebno sagledati alternativna rješenja.
Kovačević je pojasnila da je proces izgradnje postrojenja za desumporizaciju dugotrajan proces, a da je TE Pljevlja ostalo 7.081 sat prije nego što se zatvori, „a ukoliko ne ugradi potrebne filtere“.
„Sa dinamikom potrošnje radnih sati TE Pljevlja je ostalo još godinu dana rada i postavlja se pitanje hoće li u ovom roku TE Pljevlja uspjeti ostvariti obaveze, poredeći sa primjerom Kostolac B u Srbiji kojoj je za ovaj isti proces trebalo tri godine“, dodala je Kovačević.
