Cilj skupa bio je da se, u susret javnoj raspravi o ovom aktu, koja počinje naredne sedmice, omogući uključivanje svih zainteresovanih strana u proces kreiranja zakonodavstva koje treba da doprinese stvaranju stimulativnog poslovnog ambijenta i razvoju turističkog sektora, radi jačanja konkurentnosti i bržeg ekonomskog razvoja. Predviđeno je da se Zakon donese u četvrtom kvartalu 2020. a da njegova primjena počne od januara 2021. godine.
Okrugli sto je organizovan u skladu sa zaključkom sjednice Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva od 6. decembra 2019. godine, a u cilju otvorene diskusije i partnerskog odnosa javnog, privatnog i civilnog sektora.
Uvodna obraćanja imali su Ranko Jovović, predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore i Damir Davidović, državni sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma.
- Predlogom izmjena i dopuna Zakona o turizmu i ugostiteljstvu, u ovaj akt je u potpunosti transponovana EU direktiva 2015/2302 o putovanjima u paket aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima (koja je stupila na snagu u julu 2018. godine). Takođe, izmjenama i dopunama Zakona nastojalo se da se prevaziđu određene nejasnoće koje su uočene u njegovoj primjeni, kako bi došli do kvalitetnog teksta koji će doprinijeti razvoju ovog sektora u Crnoj Gori - rekao je Jovović.
Damir Davidović, MORT, istakao je intenciju predlagača da ovim aktom unaprijedi turističku djelatnost i olakša kontrolu nadležnim državnim institucijama .
- Namjera nam je bila da definišemo funkcionalna rješenja koja neće otežavati privredne aktivnosti, već da ih privreda što jednostavnije primjenjuje– kazao je Davidović.
On je pozvao privrednike da argumentovano doprinesu unapređenju Predloga zakona o turizmu I ugostiteljstvu i doprinesu rješenjima koja će podstaći dalji rast ovog sektora.
Predlog pomenutog zakona prezentovala je Olivera Brajović, generalna direktorica Direktorata za turistički razvoj i standarde, MORT-a. Ona je pojasnila da je Direktiva EU 2015/2302 u fokus stavlja zaštitu potrošača-turiste, a sav teret odgovornosti stavlja na agencije, odnosno organizatore putovanja.
- Najbitnije izmjene se odnose na osiguranje od odgovornosti za štetu, jemstvo za slučaj insolventnosti, osiguranja koja se moraju ponuditi putniku kao i obaveznost pružanja mnogobrojnih predugovornih informacija za paket-aranžmane – rekla je Brajović.
Aktom su takođe razrađene izmjene ugovorene cijene paket-aranžmana prije njegovog početka, zatim prava putnika na raskid ugovora i odustajanja od putovanja i druga pitanja.
- Pored odredbi koje se odnose na usklađivanje sa Direktivom EU, intervenisali smo u dijelu koji se odnosi na uslove za rad turističkih agencija i vodiča. Precizirali smo kada strano lice može da bude turistički vodič, zatim usluge na kupalištima, na plovnim objektima u nautičkom turizmu, zaštitu od buke, kategorizaciju i rekategorizaciju ugostiteljskih objekata, nadzor nad turističkim i ugostiteljskim djelatnostima – kazala je Brajović.
Analizu Predloga zakona i benchmarking sa legislativom susjednih zemalja predstavio prof. dr Ivo Županović, Fakultet za biznis i turizam u Budvi.
On je iznio komentare na pojedine članove Predloga zakona, ukazujući, između ostalog, da među vrstama ugostiteljskih objekata za smještaj, pripremanje hrane, pića i napitaka neophodno dodati pojam difuzni hotel, kako bi se u punom kapacitetu omogućilo ukrupnjavanje privatnog smještaja.
Prema njegovim riječima, diskutabilna je odrednica iz člana 123, da je tajni gost, jedno ili više fizičkih lica odnosno pravno lice koje odredi Ministarstvo radi vršenja kontrole ispunjenosti uslova za dodijeljenu kategoriju nivoa četiri i pet zvjezdica, uslova za posebni standard kvaliteta, koje ocjenjuje usluge boraveći u ugostiteljskom objektu bez najave najmanje 24 časa.
- Smatramo da treba upotrijebiti drugaciju formulaciju, jer tajnog gosta obicno angazuje sam menadzment ugostiteljskog objekta u smislu unapredjenja usluge i zastite brenda. Takodje se podrazumijeva da MORT u slucaju sumnje u kvalitet odredjenog subjekta moze da koristi institut tajnog gosta, te smo misljenja da navedene formulacije treba tretirati integralno – rekao je profesor Županović.
Dodao je da je neophodno precizirati da i lokalne i klasterske turističke organizacije mogu koncipirati strategije razvoja turizma, u saglasju sa krovnom strategijom na nacionalnom nivou.
Uporedio je predloženi akt sa legislativom u Hrvatskoj koja ima posebne zakone za turističku i ugostiteljsku djelatnost, zatim, između ostalog, predviđa stručni ispit za vodiče, definisanje pružalaca usluga u kongresnom turizmu i drugo.
Privrednici su tokom diskusije podržali Predlog zakona, ističući da je riječ o velikom iskoraku u pravcu unapređenja regulative koja definiše poslovanje u ovim oblastima.
Tomo Knežević, Lipska pećina, ukazao je da Zakonom treba predvidjeti obavezu lokalnih turističkih organizacija da donose strategije razvoja turizma usklađene sa nacionalnom.
Nela Vešović Dubak, Nacionalni parkovi Crne Gore, kazala je da će predložiti četiri nova člana ovog Zakona kao i kaznene odredbe. Ona je između ostalog zatražila da se preciznije uredi pružanje usluga prevoza turista na Skadarskom jezeru, kako bi se olakšao rad Nacionalnih parkova i inspekcijskih organa u ovoj oblasti.
Peko Vukadinović, Savez izviđača Crne Gore, tražio je da se, po uzoru na okruženje i svjetske države, iz Zakona izuzme ova organizacija koja radi za dobrobit prvenstveno mladih ljudi, na volonterskoj osnovi i ne ostvaruje prihode. U suprotnom, Zakon bi ugrozio postojanje Saveza.
Luka Bulatović, Explorer DMC, smatra da Zakon treba da obuhvati i avanturističke parkove koji predstavljaju sve značajniji turistički sadržaj Crne Gore. Ovim bi se stvorile pretpostavke da pružaoci usluga koje su sastavni dio ponude avanturističkih parkova brže dobijaju odobrenja.
Mihailo Vukić, Alegra krstarenja, smatra da se zakonom moraju štititi i agencije, a ne samo putnici. Ukazao je nelojalnu konkurenciju u vidu organizatora putovanja iz Turske i Rusije koji u našoj zemlji rade bez ikakvih papira, pa je neophodno da se zakonom omoguće jednaka pravila za sve.
Dragan Boričić, Udruženje turističkih vodiča Crne Gore, pozdravio je predlog da se strani državljani ovom djelatnošću mogu baviti samo ukoliko su stalno nastanjeni u Crnoj Gori. Prema njegovim riječima, to veliki iskorak u zaštiti domaćih vodiča. On je komentarisao član 69 koji propisuje da su turističke agencije dužne da za obilazak zaštićenih lokaliteta angažuju turističkog vodiča kojem je izdata legitimacija za u skladu sa ovim zakonom. Pozdravlja takvo rješenje, ali smatra da je potrebno definisati kaznu za agenciju koja je prekršila ovu obavezu i angažovala vodiča koji ne ispunjava propisani uslov.
Slavica Vukčević, Montenegro Adventure, istakla je da su crnogorski turoperatori mala preduzeća koja posluju sa višestruko manjim maržama u odnosu na evropske, zbog velike konkurencije koja je često nelojalna. Ona je ukazala na potrebu da se turistički vodiči registruju i šalju fakture za svaku izvršenu uslugu. Takođe je kao problem identifikovala konkurenciju online platformi.
Rajko Malović, JP za upravljanje morskim dobrom, tražio je da se jasno definišu nadležnosti inspekcija u pojedinim turističkim oblastima kao što su nacionalni parkovi, zona morskog dobra i druge.
Sanja Marković, sekretarka Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva, najavila je da će nakon definisanja Predlpoga Zakona o turizmu i ugostiteljstvu, Privredna komora donijeti Posebne uzanse u turizmu.
Damir Davidović je ocijenio da predlozi privrednika unapređuju tekst Zakona, te ih je pozvao da dostave pisane sugestije Ministarstvu održivog razvoja i turizma.
