Upravo iz tog razloga, kako su naveli, nije se žurilo sa utvrđivanjem Predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti, već je on dugo i pažljivo pripreman u posljednjih pet godina.
Iz Ministarstva su podsjetili da je samo prošle godine održano sedam okruglih stolova, uz učešće akademske zajednice, vjerskih organizacija i nevladinog sektora.
„Nema vjerske zajednice ili druge zainteresovane strane koja nije komentarisala Nacrt zakona. Osim toga, predstavnici Vlade su imali više direktnih pojedinačnih konsultacija sa svim vjerskim zajednicama“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je na tim konsultacijama postignut viši stepen saglasnosti nego ikada ranije po ovim pitanjima.
Kako su kazali iz Ministarstva, gdje god su predlozi vjerskih zajednica bili u skladu sa međunarodnim pravnim standardima i javnim interesom, oni su prihvaćeni.
„Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i Vlada su, dakle, učinili sve da se, kroz inkluzivan dijalog sa svim zainteresovanim stranama, dođe do najšire moguće saglasnosti u vezi predloženog zakona“, kazali su iz tog resora.
Prema njihovim riječima, odluka jedne vjerske zajednice da odbije dijalog o ispunjavanju preporuka Venecijanske komisije i da ga uslovi donošenjem zakona o restituciji crkvene imovine, ne umanjuje inkluzivnost čitavog procesa.
„Niti kvalitet Predloga zakona, koji je u cjelosti usaglašen sa preporukama Venecijanske komisije“, zaključuje se u saopštenju ministarstva, dostavljenom Portalu Analitika. .
