Posljednjoj sjednici tog skupštinskog tijela, kojem je danas istekao rok za rad, nijesu prisustvovali poslanici Demokrata, a pratili su je predstavnici OEBS-a i Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori.
Gvozdenović je zahvalio svima koji su učestvovali u radu Odbora, naročito pridruženim članovima, koji su dali veliki doprinos da se dođe do rješenja.
„Zašto nije postojalo političke volje, vi dobro znate, a građani će suditi na osnovu raspoloživih informacija koje dođu do njih“, rekao je on.
Kako je naveo, jako je važno da se „izađe sa nekim proizvodom“.
„Tako da će DPS zajedno sa svojim koalicionim partnerima u proceduru staviti nekoliko zakonskih rješenja koja su rezultat značajnog rada koji smo ostvarili u ovom odboru“, kazao je Gvozdenović.
On je precizirao da će, između ostalih, u redovnu proceduru uputiti Predlog zakona o izboru odbornika i poslanika.
„To je materijal koji će biti osnov za pregovore i partnersku komunikaciju sa svima koji budu zainteresovani da tokom sljedeće godine dođemo do unapređenja izbornog zakonodavstva“, rekao je Gvozdenović.
On je podsjetio da je za to rješenje potrebna dvotrećinska većina.
„Pozivamo sve koji su zainteresovani da i u sljedećoj godini radimo na daljem unaprjeđenju tog zakona“, dodao je Gvozdenović.
Kako je naveo, predložiće i predloge zakona o biračkom spisku i o teritorijalnoj organizaciji.
„Svi ovi zakoni će biti prvo proslijeđeni Vladi, a nadam se i usvojeni do kraja godine“, rekao je Gvozdenović.
On je rekao da će predložiti i Predlog zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, zajedno sa Predlogom dopuna Krivičnog zakonika.
Gvozdenović je kazao da će na medijskim zakonima i etičkom kodeksu raditi narednoj godini.
„Žao mi je što ovaj posao nijesmo realizovali onako kako je pisalo u Odluci. Ovdje smo svi vidjeli ko ima demokratski kapacitet i ko želi da dođe do određenog rješenja“, kazao je on.
Poslanik DPS-a Predrag Sekulić pojasnio je da su tokom rada odbora došli do toga da treba dodati neke zaštitne mehanizme u Krivični zakonik koji se tiču finansiranja političkih subjekata.
Kako je naveo, u predlogu su predviđene rigorozne kazne za nelegalno finansiranje političkih subjekata.
On je rekao da su najvećim dijelom prihvatili predlog Demokrata, želeći da idu u susret dogovoru.
„Više od 70 odsto njihovog predloga ugrađen je u ovo zakonsko rješenje“, kazao je Sekulić.
On je istakao da ne vidi nijedan razlog da opozicija ne podrži predložena rješenja.
Poslanik Socijaldemokratske partije Raško Konjević kazao je da na Odboru nije utvrđen nijedan tekst zakona.
„Prema tome, nijedan zakonski tekst u ime ovog odbora ne može biti upućen Skupštini“, istakao je Konjević.
On je rekao da tekst koji predlažu poslaničke partije ili grupe za SDP neće biti politički obavezujući.
„Ako bude kvalitetnih rješenja, možemo o njima razgovarati“, dodao je Konjević.
On smatra da svi treba da se zapitaju, iz vlasti i iz opozicije, da li su pokazali dovoljno političke volje i odgovornost.
„Mislim da ni vlast ni opozicija nijesmo adekvatno odgovorili zadatku“, rekao je Konjević.
Nezavisni poslanik Neđeljko Rudović kazao je da nijesu uspjeli da ispune zadatak zbog kojeg je odbor formiran.
„Zašto nijesmo uspjeli, neka svako procjenjuje. Ja konstatujem očigledan nedostatak iskrenosti i političke volje da se dogovor napravi“, rekao je Rudović.
On je kazao da se nada da će postojati dovoljan nivo odgovornosti svih važnih političkih aktera.
„I da će se, možda u nekom drugom formatu, naći neko rješenje koje će omogućiti da se izbori održe u prihvatljivim uslovima“, dodao je Rudović.
Prema njegovim riječima, neki napori i inicijative i želje da se dođe do dogovora nijesu besmislene, iako u ovom trenutku izgledaju tako.
Rudović je kazao da smatra da je i kolegama iz vladajuće grupacije jasno da nema baš nikakve veze da li će se o zakonu o slobodi vjeroispovij raspravljati 26. decembra ili 26. januara.
„I da biste mogli, ako tvrdite da ste posvećeni dogovoru, tu posvećenost demonstrirati na djelu“, zaključio je Rudović.
