Marković je nakon Premijerskog sata saopštio novinarima da Vlada neće povući Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti.
ULAGANJE U MREŽU
Na prvoj godišnjoj aukciji za dodjelu prekograničnih prenosnih kapaciteta između Crne Gore i Italije, održanoj prošle nedjelje, Crnogorski elektroprenosni sistem ostvario je prihod od bezmalo 3 miliona eura, za samo 70 od ukupno pripadajućih 200 MW prenosnog kapaciteta. Ovaj fenomenalan finansijski rezultat je ilustracija vrijednosti koje kreiramo u domaćoj energetici posljednjih godina. No, važnija od trenutne dobre zarade je da je Crna Gora dobila direktnu vezu sa zapadnoevroskim energetskim tržištem. Poruka je jasna– nema razvoja u izolovanim nacionalnim okvirima. Posebno ne za malu državu na Balkanu. Biti dio evropskog energetskog lanca nije više naša ambicija, nego realnost. Za Crnu Goru od ovog trenutka nema više bojazni od poremećaja na tržištu energije Jugoistočne Evrope. Rizik od realnih i vještačkih nestašica praktično je eliminisan kroz vezu sa evropskim energetskim tržištem, izjavio je premijer Duško Marković na premijerskom satu u parlamentu.
Marković je, odgovarajući na pitanje poslanika Filipa Vukovića (DPS) da ocjeni stanje u crnogorskoj energetici kazao da posebno raduje dokazana sposobnost CGES-a."Oni su potvrda da je domaća struka i znanje spremno da se ravnopravno takmiči sa evropskim gigantima“, rekao je Marković.
Premijer je rekao da će samo izvori električne energije uspostavljeni ove godine proizvoditi 10% struje, te da petogodišnji plan investicija EPCG iznosi 700 miliona eura.
„Tu su rekonstrukcije postojećih objekata, ali još važnije novi projekti: poput solarne elektrane Briska gora, vjetroelektrane Gvozd, hidroelektrane Komarnica, dodatnog agregata na Perućici, a postoje i novi planovi za Kruševo, na primjer... Paralelno, odabran je investitor za novu vjetroleketranu na Brajićima, investiciju vrijednu oko 100 miliona eura, a u pripremi su i tenderi za zakup državnog zemlišta za potrebe gradnje dodatnih solarnih elektrana. Sve ovo ostvaruje se bez centa finansijskog podsticaja. Dakle, pozivi koje smo raspisivali u mandatu ove Vlade, ne sadrže ni premije ni garantovane podsticajne cijene. Crnogorska energetika sazrela je do nivoa na kojem do reputabilnog partnera i investitora dolazimo na čisto tržišnim principima. U tom smislu energetika će biti jedan od pokretača još dinamičnijeg rasta naše ekonomije. Ova oblast danas mladim ljudima nudi kvalitetna i atraktivna radna mjesta u struci. Djelatnost koja svojim snažnim investicionim ciklusom pokreće i druge razvojne perspektive“– rekao je premijer.
Predsjednik Vlade je da želi da svi u lancu odlučivanja – od Vlade i Ministarstva ekonomije, do EPCG i njenih preduzeća budu na visini zadatka kako bi građani dobili kvalitetnu uslugu.
„Zato je posebno važno da CEDIS brzo i efikasno napreduje u poduhvatu koji smo zajednički inicirali – intenzivnoj revitalizaciji distributivne mreže. Krenulo se sa sjevera i ruralnih područja, ali svjedoci smo da kvalitet napajanja nije optimalan ni u prigradskim naseljima, pa čak ni u pojedinim gradskim jezgrima. Već započetih 80 miliona eura ulaganja u ove svrhe, neće biti kraj tog procesa. To mora i biće program u godinama koje slijede, sve dok svako crnogorsko domaćinstvo i svaki privredni subjekt, ne dobiju evropski kvalitet energije. Poručiću odavde – zadatak CEDIS-a je da svaka kuća, u selu ili planini, u kojoj se makar i periodično živi, dobije struju. I zbog tog pojedinca i porodice, ali zbog poruke – da i drugi treba da ostanu na svojim imanjima, i da im se vraćaju. To je jedna od humanih dimenzija regionalnog razvoja“ - kazao je Marković.
IZMJENE ZAKONA O PIO NAREDNE GODINE
Raško Konjević (SDP) je pitao premijera da li će izmjene Zakona o PIO, usaglašene sa sindikatima, biti usvojene do kraja godine i zašto se čekao kraj decembra da se taj zakon usvoji. Marković je rekao da Konjević sve u vezi sa ovim zakonom nije baš najbolje razumio.
„Dok sve tri strane ne usaglase rješenja zakon ne može biti usvojen. Raduje me, što i pored kritičkog tona, konstatujete da Vlada i socijalni partneri vode dijalog. Nastojim da lično doprinesem iznalaženju kvalitetnih rješenja. Dijalog Vlade i premijera sa socijalnim partnerima ide i korak dalje, pa sam nedavno prisustvovao sjednici Socijalnog savjeta. Savjet je tog dana razmatrao izmjene zakona o PIO. Živimo u uslovima starenja stanovništva i nepovoljnog odnosa broja radno angažovanih i penzionera. Postupku izmjena zakona smo postupili stručno i analitično. Na izmjenama zakona o PIO je rađeno cijele godine i taj rad biće nastavljen i u idućoj godini. Crnogorska prosječna penzija je veća od onih u Srbiji, BiH, Kosovu... Mi na ovom zakonu ozbiljno radimo u tripartitnom dijalogu“, istakao je Marković.
Premijer je rekao da penzioni sistem Crne Gore predstavlja važan dio njenog ekonomskog, finansijskog i socijalnog sistema i da se sa izazovom održanja tog sistema suočavaju mnoge države.
„Živimo u uslovima starenja stanovništa, negativnih demografskih trendova, nepovoljnog odnosa između broja osiguranika i broja korisnika prava na penziju. Održivost penzijskog sistema i adekvatnost penzijskih davanja su izazovi sa kojima se susrijeće ne samo Crna Gora, već i veliki broj drugih država u svijetu, bez obzira na nivo njihovog društveno-ekonomskog razvitka. Vidite gospodine Konjeviću šta se dešava u Francuskoj baš na pitanju reformi ovog zakonodavstva gdje su rješenja rigidnija u odnosu na ona koja mi predlažemo. Stoga smo postupku Izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju pristupili posvećeno, stručno i analitično, uz učešće socijalnih partnera i predstavnika organizacije penzionera u svim fazama njegove izrade. Na takav način smo nastavili, transparentno i partnerski, tokom cijele dvomjesečne javne rasprave. Održano je više okruglih stolova, kao i niz dodatnih razgovora i sastanaka sa sindikatima na kojima je dogovoren kompromis o bitnim rješenjima, zaključno sa sjednicom Socijalnog savjeta kojoj sam prisustvovao“ – rekao je predsjednik Vlade Duško Marković.
Premijer je rekao da se na pomenutom zakonu radilo cijele godine i da će se rad posvećeno nastaviti i u idućoj godini.
„Odgovornost i posvećenost u pristupu moraju biti ispred brzine, jer je donošenje ovog zakona istovremeno i rješavanje pitanja nediskriminacije, pitanja ukupnog položaja i statusa naših penzionera kao najstarijih i najzaslužnijih članova našeg društva. Predlogom zakona o budžetu za 2020. godinu, koji je u skupštinskoj proceduri, nijesu predviđena sredstva za implementaciju zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, već su sredstva predviđena kod Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, u skladu sa važećim Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju“ – rekao je predsjednik Vlade.
Premijer je zaključio konstatacijom da su prosječna plata i penzija u Crnoj Gori najviše u regionu Zapadnog Balkana – veće su samo u Hrvatskoj i Sloveniji koje su članice EU. Premijer je dodao da se pored penzija za penzionere izdvajaju i druga sredstva.
NE OTIMAMO I NE NAPADAMO
Marković je kazao da je Đukanović juče pokazao da je poštovalac Ustava.
„Jedino Vlada može povući zakon o slobodi vjeroispovijesti. Ne otimamo i ne napadamo, već o ovome razgovaramo pet godina. Sa mitroplotimo Amfilohijem sam se triput ove godine sreo, a da ne govorim koliko se puta potpredsjednik Pažin sreo sa njim i sa pravnim savjetom MPC. Kad već govorite o imovini, zašto nije problem da Hram Sv. Save vlasništvo države Srbije? O čemu poričate poslaniče Miliću? Moramo to da dovedemo u red“, kazao je premijer odgovovarajući na pitanje poslanika Srđana Milića (SNP) vezano za predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti.
ODNOS SA ALBANIJOM
Marković najavio je da naša zemlja radi na infrastrukturi ka susjednoj Albaniji te da će do polovine naredne godine biti završen projekat rekonstrukcije puta Vladimir – Ostros.
„Procijenjena vrijednost radova za rekonstrukciju ovih 18 kilometara puta [dionice Virpazar – Ostros – Vladimir] iznosi između 9 i 10 miliona eura. Nakon urađenog projekta, sagledaćemo mogućnosti i modalitete za finansiranje izgradnje tog značajnog putnog pravca“ – rekao je predsjednik Vlade odgovarajući na pitanje potpredsjednika Skupštine Gencija Nimanbegua postavljeno u ime Kluba poslanika Bošnjačke stranke, koalicije „Albanci odlučno” i Hrvatske građanske inicijative.
Premijer je, odgovarajući na pitanje dokle se stiglo sa otvaranjem graničnog prelaza Ckla – Zogaj između Crne Gore i Republike Albanije, rekao da je sporazum potpisan prošle godine i da se očekuje da puštanje u rad ovog graničnog prelaza ubrza ekonomsko-turističku valorizaciju cijelog regiona Skadarskog jezera, i poboljšati mogućnosti za ekonomski razvoj i zapošljavanje stanovništva sa područja Krajine u Opštini Bar ali i povećati nivo bezbjednosti.
„Kao što sam Vam rekao u aprilu 2018. godine kad ste se interesovali za izgradnju ovog graničnog prelaza, želim da ponovim da novi granični prelazi nemaju samo privrednu funkciju nego i veoma važnu funkciju stabilnosti i obezbjeđenja sigurnosti države. Crna Gora će, vjerujem vrlo brzo, postati i spoljna granica EU. Zbog toga treba da obezbijedimo kvalitetnu mobilnost na graničnim prelazima, a da oni istovremeno znače i sigurnost i bezbjednost zajedničkog evropskog prostora. Kroz intenzivnu komunikaciju i saradnju resora nadležnih za unutrašnje poslove, potvrđena je opredijeljenost da zajednički radimo na podizanju nivoa bezbjedosti granica i u Crnoj Gori i u Albaniji, a paralelno sa tim, da obezbijedimo i bolju operativnost i prohodnost na graničnim prelazima“ – rekao je premijer Duško Marković.
Predsjednik Vlade je rekao da je informisan da je završen projekat saobraćajnice do graničnog prelazate da će nadmetanje za izbor izvođača biti objavljeno do 25. decembra.
„Naš cilj je dalje unapređenje regionalne saradnje i dobrosusjedskih odnosa dviju država, kroz efikasniju prekograničnu saradnju, cjelovit razvoj infrastrukture, te unapređenje ekonomske aktivnosti i privredne razmjene“ – zaključio je premijer Duško Marković.
Premijerski sat počeo je minutom ćutanja u čast ubijenog policajca Milutina Lekovića.
