“Umorili su se građani od toga. Odbor je odgovorio zadatku i produkovao određene rezultate. Rješenja su na stolu, samo fali zrelosti naše političke alternative, da se za njih glasa. Ovog puta, za razliku od 2017. godine, imamo sugestije dijela opozicije, koji je učestvovao u radu Odbora, te stoga vladajuća većina, oslanjajući se i na te sugestije, a prevashodno na preporuke međunarodnih institucija, može kreirati rješenja za koja postoji šira saglasnost od one koju obezbjeđuje politička ideja o izbornim zakonima, isključivo partija na vlasti”, kazao je Rakočević za Pobjedu.
On je nagovijestio da će predsjednik Odbora i članovi iz reda vladajuće većine uskoro saopštiti konkretan plan za period do kraja godine.
POBJEDA: Rad Odbora za reformu izbornog zakonodavstva blokiran je zbog odluke Demokrata o napuštanju pa tijelo nema kvorum za odlučivanje i rad. Kakvi će biti naredni potezi DPS-a?
RAKOČEVIĆ: Odbor za dalju reformu izbornog zakonodavstva je blokiran odlukom Demokrata, koje nijesu odoljele političkom oportunizmu, nasuprot odgovornosti prema državi i njenom sistemu. Naime, napustili su Odbor, prevashodno zbog nedostatka političke hrabrosti da dovrše dogovore sa vladajućom koalicijom, na koje ih je primorala međunarodna zajednica, sa dobrom namjerom daljeg unapređenja izbornog sistema u Crnoj Gori. Hrabrost je bila potrebna opoziciji za dogovor, jer bi on doprinio demokratizaciji društva, ali bi, u kratkom roku, naštetio njihovom političkom rejtingu. Na taj scenario Demokrate nijesu bile spremne i ovakav potez je očekivan jer je bilo jasno, u posljednjim danima rada, da kolege iz DCG-a samo traže alibi za već pripremljenu odluku o napuštanju Odbora, iako su rješenja gotovo dogovorena.
POBJEDA: Znači, napuštanje Demokrata je bilo već pripremljeno i samo se tražio izgovor?
RAKOČEVIĆ: Da je partijski oportunizam primarni motiv političkog pokretanja naše alternative, svjedoči i formalni razlog opstrukcije dogovora. Naime, razlog su našli u zakonu koji nema dodirnu tačku sa izbornim sistemom, pritom sugerišući šta treba, a šta ne treba da se nađe na dnevnom redu Skupštine, koju ne priznaju i koju bojkotuju dosljedno već više od tri godine. Naravno, zakon o slobodi vjeroispovijesti, čije stavljanje na dnevni red Skupštine je zvanični razlog napuštanja dijaloga od strane Demokrata, koristi im za politički rivalitet sa Demokratskim frontom, jer su na taj način poslali poruku biračkom tijelu sklonom prosrpskom nacionalizmu, da je tom dijelu glasačke javnosti i kod njih ugodno, jer su i oni očigledno spremni odustati od državnih interesa, pred pokušajem odbrane partijskih. Ipak, poslali su još jasniju poruku većinskoj javnosti Crne Gore, da je njihovo zalaganje za građanski koncept društva samo retorika, a da će ideju klerikalnog sistema vrijednosti i politike braniti kad god se ukaže prilika i kad je to potrebno.
Ne radujemo se zbog toga i priželjkujemo drugačiji pristup. Izborni zakoni su prioritet, ali državni interesi i sprovođenje već planiranog programa državne politike ne smiju biti na tezgi za političku trgovinu.
POBJEDA: Da li će Odbor nastaviti rad i poslati pripremljene prijedloge parlamentu ili će eventualno biti formirano neko novo radno tijelo po uzoru na radnu grupu iz 2017. godine?
RAKOČEVIĆ: Gotovo sam siguran da radnih grupa, Odbora i radnih tijela više neće biti. Umorili su se građani od toga. Štaviše, Odbor je odgovorio zadatku i produkovao određene rezultate. Rješenja su na stolu, samo fali zrelosti naše političke alternative, da se za njih glasa. Ovog puta, za razliku od 2017. godine, imamo sugestije dijela opozicije, koji je učestvovao u radu Odbora, te stoga vladajuća većina, oslanjajući se i na te sugestije, a prevashodno na preporuke međunarodnih institucija, može kreirati rješenja za koja postoji šira saglasnost od one koju obezbjeđuje politička ideja o izbornim zakonima isključivo partija na vlasti. Predsjednik Odbora i članovi iz reda vladajuće većine će uskoro saopštiti konkretan plan za period do kraja godine, a očekujem da će hodogram podrazumijevati aktivne poteze i odgovoran odnos prema izbornom sistemu u državi.
POBJEDA: Da li vjerujete da je i pored odluke Demokrata moguće naći neke nove partnere iz opozicije za dvotrećinsku većinu za izborne zakone?
RAKOČEVIĆ: U ovom trenutku ne očekujem da opozicija ima dovoljno motiva da unaprijedi sistem u Crnoj Gori, polazeći od, pritom veoma pogrešne, pretpostavke da što je gore za političku i društvenu stabilnost, to je bolje opoziciji. Dvotrećinska podrška povodom gotovo bilo kojeg rješenja kojem je pretpostavljena, znači istovremeno mogućnost da opozicija blokira taj dio sistema i napretka. Nažalost, opozicija tu mogućnost ne propušta.
Mislim da će 2020. godina donijeti odgovorniji pristup naše političke konkurencije, a da će ukupna javnost izvršiti pritisak na sve političke strukture da stave sa strane partijske i okrenu se državnim interesima.
Nema povlačenja zakona o slobodi vjeroispovijesti
POBJEDA: Da li diplomatska ofanziva SPC, pritisci partija i skandalozan potez sa moštima sveca može uticati na vladajuću koaliciju da povuče ili prolongira zakon o slobodi vjeroispovijesti?
RAKOČEVIĆ: Povlačenja odluke da se zaštiti državni interes – nema. Priželjkujemo civilizovan odnos svih aktera povodom ovog, saglasni smo svi, vitalno važnog pitanja za Crnu Goru i njenu samosvojnost. Naša namjera je i ovim zakonom da dodatno liberalizujemo društvo i ojačamo karakter građanske države, u kojoj se svi osjećaju kao na svome, jer jesu na svome. Pokušaji manipulacije osjećanjima građana, nasuprot argumentacije, ne doprinose kreiranju ambijenta pravilnog razumijevanja ove teme. Uspostaviti ambijent u kojem su svi jednaki i slobodni u svojim uvjerenjima i vjerovanjima, univerzalni je prioritet svih demokratskih društava. Povlačenjem ovako kreiranog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, koji je prošao najstrože filtere međunarodnih institucija i uporedne prakse značio bi odustajanje od pokušaja da se nacionalne podjele prevaziđu na način što ćemo imati ista prava i slobode i okupiti se oko zajedničkih vrijednosti građanskog društva – poštovanje Ustava, zakona i države Crne Gore.
