Društvo
  • Portal Analitika/
  • Društvo /
  • Amfilohije: Svuda u svijetu organizuju se litije s moštima svetaca, vratite prvo crkvi oteto, pa onda donesite normalan zakon

Amfilohije: Svuda u svijetu organizuju se litije s moštima svetaca, vratite prvo crkvi oteto, pa onda donesite normalan zakon

Mitropolit crnogorsko-primorski, Amfilohije, pozvao je danas crnogorske vlasti da crkvi prvo vrate imovinu oduzetu nakon 1945. godine, te da onda donesu normalan i evropski zakon o slobodi vjeroispovijesti.
Foto: Portal Analitika
Foto: Portal Analitika
Portal AnalitikaIzvor

– Zabrinulo nas je što naša Vlada pokušava da donese anticrkveni zakon, koji je protiv crkve koja je osnovala Crnu Goru. Jedna sekularna država htjela bi da se ponaša prema crkvi onako kako se ni krštena Crna Gora knjaza Nikole nije ponašala. Donositi zakon da hramovi izgrađeni do 1918. pripadnu sekularnoj državi, to je nešto neshvatljivo i neprihvatljivo u savremenoj Evropi. Veliki dio crkvene imovine i drugih hramova danas se privatizuje. Prvo treba izvršiti restituciju onoga što su komunisti oteli od crkve – poručio je mitropolit na konferenciji za medije održanoj u Podgorici.

Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti crkvu, prema njegovim riječima, ne naziva crkvom, iako, kaže, ona to ime nosi 2000 godina.

– Ovo nije vjerska zajednica, nego crkva. Prvo što tražimo je da nam se u zakonu vrati ime – istakao je Amfilohije, i dodao da je vlast sklopila temeljne ugovore s Rimokatoličkom crkvom, Islamskom i Jevrejskom zajednicom, ali da je ignorisala Mitropoliju crnogorsko-primorsku (MCP), te da pokušava da je predstavi uljezom jer se zove Srpska crkva.

On je naveo da nijedna novoformirana vjerska zajednica ne može da ugrožava postojeću crkvu i da oduzima njenu imovinu i hramove.

– Da bi crkva bila autokefalna, prvo mora biti crkva. Ovo (CPC prim. nov) je plemensko-partijska organizacija i neprihvatljivo je da se takve zajednice čak i registruju u Evropi. Imaš pravo da budeš kumrovečki đak, ali nemaš pravo da se tako ponašaš prema crkvi. Ni onaj koji je rođen u Kumrovcu, nije se tako ponašao  – ocijenio je mitropolit.

Govoreći o Crkveno-narodnom saboru koji će se 21. decembra održati u Nikšiću, i na koji će biti donijete mošti Svetog Vasilija Ostroškog, Amfilohije je rekao da se svuda u svijetu organizuju litije sa moštima svetaca.

– Posljednjih godina, za Svetog apostola Marka, donosimo mošti Svetog Simeona Dajbabskog, i on prolazi kroz čitavu Podgoricu, što je potpuno normalno. Moskovski patrijarh je 2006. godine, u vrijeme kad je Milan Roćen bio ambasador, preko njega tražio ruku Svetog Jovana Krstitelja, i ja sam ponio nju svečano; tamo nas je Roćen i dočekao. Ruka Svetog Jovana je prošla čitavu Rusiju. Svud su te litije s moštima svetih, božjih ljudi. Mošti Svetog Vasilija su ne jedanput iznošene iz Ostroga... U ona zla i opaka vremena da bi se sačuvale, a u isto vrijeme su iznošene i za litiju, naročito 1996. godine, poslije one bratoubilačke nesreće u BiH. To je jedna potpuno normalna priča – pojasnio je mitropolit crnogorsko-primorski.

Na sabor su, kaže, pozvani svi, pa i oni koji se ljute na njega i episkopa budimljansko-nikšićkog, Joanikija.

– To je saobr mira i pomirenja, bratske sloge i zajedništva. U Crnoj Gori nam nedostaje svetopetrovskog i svetovasilijevskog zajedništva. Taj raskol dubinski nakon Drugog svjetskog rata nastavlja i ova vlast. Ti raskoli sada postaju zakoni – smatra mitropolit.

Amfilohije je poručio da će crkva braniti svoje biće i identitet svim zakonskim sredstvima. U Boga se, kaže, nada da neće doći do bilo kakvih protesta.

– Mi ne iniciramo proteste, mi molimo vlast da shvate ozbiljnost ove teme i da se odreknu nasljeđa koje su primili od prethodnika, a Evropski parlament je tražio da se demontira to nasljeđe. Rimski papa i ljudi iz Vatikana su začuđeni; poštuju što je sklopljen ugovor s njihovom crkvom, ali poštuju i crkvu pravoslavnu – naglašava on.

Na novinarsko pitanje, da li će MCP učestvovati u postupcima dokazivanja vlasništva nad crkvenom imovinom pred Upravnim sudom, mitropolit je odgovorio potvrdno.

– Sigurno da će crkva učestvovati. Ovdje je to na Upravnom sudu, a u normalnim državama uzimanje imovine je kod osnovnih sudova. Neka mi nađu jedan jedini dokument iz vremena kralja Nikole, da su hramovi pripadali državi. Samo se pominje jedna kapela u bolnici na Cetinju; ona je državna, nijedan drugi hram. Čak je vođen spor oko crkava na Kruševcu i Ćipuru. Sud ovdašnji je prije godinu-dvije dana donio odluku da crkva pripada crkvi. Boka i stotine hramova rimokatoličkih i pravoslavnih nijesu ni pripadali Crnoj Gori 1918; šta će sad da rade s njima? Sjever Crne Gore pripao je prvi put Mitropoliji 1931. godine... – pojasnio je mitropolit.

Joanikije: Smišljen udar na našu vjeru

Vladika Joanikije pozvao je cio narod i sveštenstvo s vjernicima na sabor u Nikšiću.

– Da dočekamo mošti Svetog Vasilija, da se pomolimo, duhovno osnažimo, primimo blagoslov, da se nasitimo zajedništva i ljubavi. Kad se oduhovimo, onda ćemo ljepše i razgovarati. Namjera zakona je vrlo zlokobna. Ne samo da se još jednom otmu hramovi i opljačka imovina, nego je ovo smišljen udar na našu vjeru pravoslavnu, da se ona u odnosu na druge ponizi. Radnosni smo što je Crna Gora sklopila ugovore s ostalim vjerskim zajednicama, ali ne možemo podnijeti da budemo diskriminisani u svojoj državi – istakao je on.

Vladika je pozvao na dijalog, poručujući da se crkva ne bori protiv vlasti, već protiv bezakonja.

– Vjerujemo da je došlo do teških nesporazuma među nama, a to nije dobro. Ako razgovor nije moguć, onda svak ostaje na svom mjestu i bori se za onu viziju pravde po svojoj dužnosti, i pred našim precima i pred potomstvom. Ne možemo odustati od borbe za naše svetinje. To je odgovornost i pred Bogom i pred ljudima. Volio bih da to svi shvatimo. Ne tražimo povlastice u odnosu na druge vjere, nego da se i nama obezbijedi ugovorom ono što je obezbijeđeno drugim vjerskim zajednicama – zaključio je on.

Vladika Joanikije je, podsjetimo, prije četiri dana u Beogradu bio u društvu nikšićkog biznismena Miodraga Dake Davidovića, kada je ovaj ranjen. Na konferenciji su bila predviđena samo pitanja koja su se odnosila na njenu temu (Crkveno-narodni sabor). 

Portal Analitika