To je poručeno na otvaranju Međunarodne konferencije o primarnoj zdravstvenoj zaštiti u zemljama Jugoistočne Evrope, koju je organizovao Dom zdravlja Podgorica, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja.
Direktor Doma zdravlja Podgorica, Nebojša Kavarić, rekao je da je cilj da se potencira i dalje afirmiše primara zdravstvena zaštita kao temelj zdravstvenog sistema u Crnoj Gori.
„Srećom, ovdje imamo apsolutnu podršku Vlade i mi iz domova zdravlja, kojih je u Crnoj Gori 18, smatramo da još bolje treba da iskoristimo mogućnost da nam Vlada daje punu podršku, kroz sve mehanizme unapređenja primarne zdravstvene zaštite. Znači bolje organizacije, optimizacije, boljih komunikacijskih tehnologija, efektivnosti i efikasnosti. Na nama je, da kroz upravljanje kvalitetom, primjenimo najmodernije tehnologije rada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti“, kazao je Kavarić.
On je istakao da nije sve u opremi i u zgradama, već je mnogo toga u promjeni svijesti ljudi.
Kavarić je poručio da Crna Gora ima visokoprofesionalan kadar u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, od ljekara, do sestara i zdravstvenih saradnika.
„Primarna zdravstvena zaštita u Crnoj Gori je definitivno najznačajniji i najbolji dio zdravstvenog sistema koji ima svoje odrednice. I mi imamo izazove koje želimo da, prenošenjem znanja, savladamo i da preporučimo našim donosiocima odluka da što više harmonizujemo i optimizujemo sisteme. Želimo da obezbjedimo mobilnost pacijenata i njihovu punu pokrivenost univerzalnim zdravstvenim servisom koji je osnovica za ocjenjivanje uspješnosti svakog zdravstvenog sistem“, pojasnio je Kavarić.
On je kazao da Dom zdravlja Podgorica slavi 92 godine od osnivanja.
Državni sekretar Ministarstva zdravlja Crne Gore, Milovan Vujović, rekao je da je taj resor posebno ponosan na integrisanost, dostupnost i visokoprofesionalni nivo u ukupnom zdravstvenom sistemu, a posebno u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
„Uvođenjem brojnih preventivnih skrining programa, izvanredni međunarodno priznati rezultati u imunizaciji, zdravstvena zaštita majke i djeteta, kao i starijih i vulnerabilnih grupa, naš je glavni pravac daljeg razvoja sistema javnog zdravstva u Crnoj Gori“, istakao je Vujović.
Izuzetna integrisanost i koordinisanost u sistemu primarne zdavstvene zaštite u Crnoj Gori rezultirala je, kako je rekao, visokim procentom zadovoljstva građana i pacijenata uslugama i servisima „ovog najvažnijeg dijela svakog zdravstvenog sistema“.
Direktor Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), Jevto Eraković, kazao je da KCCG kao jedina tercijarna ustanova u zdravstvenom sistemu države itekako zavisi od dobre saradnje sa primarnom zdravstvenom zaštitom.
„Veoma nam je važno da imamo jaku, stabilnu primarnu zdravstvenu zaštitu. Imamo sjajnu saradnju sa Domom zdravlja Podgorica i veliki broj zajedničkih projekata. Očekujem, naravno, da će tako da bude i u budućnosti“, kazao je Eraković.
Direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore, Boban Mugoša, rekao je da su u Crnoj Gori reforme počele 2004. godine sa ciljem da imamo modernog izabranog ljekara koji je kadar da pruži 90 odsto svih zdravstvenih usluga koje su potrebne pacijentu, kako bi se smanjilo opterećenje sekundarnog i tercijarnog nivoa.
„Namjere dobre, regulativa dobra i krenuli smo tim putem i idemo. Nekad brže, nekad sporije, nekad bolje, nekad gore, ali idemo tim putem. Nadam se da ćemo tako nastaviti, posebno zato što smo uveli specijalizacije porodične medicine i želimo da dobijemo ljekare koji su kadri liječiti cijelu porodicu“, kazao je Mugoša.
On je istakao da je jaka primarna zdravstvena zaštita znak da je briga za zdravlje populacije na najvišem nivou.
Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, Sead Čirgić, kazao je da se primarnom nivou posvećuje velika pažnja, jer je to mjesto gdje osiguranici ostvaruju najbržu zdravstvenu zaštitu.
„Iz th razloga u prethodnom periodu imali smo niz investicionih aktivnosti sa ciljem da se ta dostupnost podigne na još veći nivo. Takođe, puno pažnje smo posvetili informatizaciji primarnog nivoa zdravstvene zaštite. Zahvaljujući informacionim tehnologijama uspjeli smo da olakšamo rad menadžerima zdravstvenih ustanova, kao i pristup našim osiguranicima. I u narednom periodu planiramo slične aktivnosti“, najavio je Čirgić.
Predsjednik Ljekarske komore Crne Gore, Aleksandar Mugoša, smatra da bi sličnih konferencija u Crnoj Gori trebalo da bude više, jer je to, kako je dodao, interes svih koji se bave zdravljem građana.
„Znamo da je to i nacionalni interes. Od našeg rada, znanja, zavisi budućnost države. U želji da ovakvih skupova bude što više Ljekarska komora Crne Gore planira da u njihovu organizaciju i pojedinačna usavršavanja naših članova sljedeće godine uložimo oko 50 hiljada eura“, rekao je Mugoša.
Direktor Doma zdravlja Metković, Mihovil Štimac, kazao je da se sve može unaprijediti, ali da je napravljen veliki iskorak.
„Kroz EU fondove koje vodimo već tri godine, nastojaćemo da još više osnažimo dijagnostiku, da radimo na prevenciji i na edukaciji ljekara kako bi pružili maksimalnu zdravstvenu zaštitu pacijentima. Cijela ova saradnja je zamišljena tako da se ljudi upoznaju, razmjenjuju iskustva, otvore nove projekte“, kazao je Štimac.
Direktor Doma zdravlja Škofja Loka iz Slovenije, Aleksandar Stepanović, kazao je da je Osnovno zdravstvo Gorenjske udružuje šest domova zdravlja.
„Imamo oko 900 zaposlenih, od toga više od 200 ljekara. U Osnovnom zdravstvu Gorenjske, kao i u Sloveniji postoji nedostatak doktora porodične medicine, a i ostalih doktora. Trebalo bi odmah oko 700 ljekara porodične medicine što je vrlo veliki problem“, kazao je Stepanović.
Izvršna direktorica nevladine organizcaije Juventas, Ivana Vujović, rekla je da ta NVO od 2001. godine sarađuje sa Domom zdravlja Podgorica.
„Ovih 18 godina je pokazalo neophodnost buduće saradnje. Zajedno samo postigli velike rezultate, ne samo u oblasti prevencije infektivnih bolesti, već uopšte podizanja kvaliteta života i zdravlja određenih vulnerabilnih populacija i mladih. Mislim da nam slijedi još bolja saradnja kada su u pitanju populaciona savjetovanja, prevencija. A otvorenost primarne zdravstvene zaštite je uvijek bila neupitna, a posebno moram da pohvalim Dom zdravlja Podgorca“, rekla je Vujović.
Direktorica Doma zdravlja Zagreb, Antonija Balenović, kazal je da je u velikom gradu sve dostupnije i da je primarna zdravstvena zaštita bolje razvijena, opremljena i sa boljim kapacitetima u ljudstvu.
„Ali u Hrvatskoj u manjim regijama postoje problemi da nema dovoljno liječnika ni u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i kod nas je zadnjih godina bilo više reformi zdravstva, tako da je dio primarne zdravstvene zaštite privatizovan“, rekla je Balenović.
Direktorica Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, Verica Jovanović, kazala je da su reforme primarne zdravstvene zaštite u svim zemljama u regionu od velikog značaja i i kontinuirano prisutne.
„Upravo su ovakvi skupovi mjesto gdje bi se sva nepovoljna i negativna iskustva i primjeri dobre prakse mogli iskoristiti kako bi sama reforma bila efikasnija i kako bi se ostvario krajnji cilj, a to je zadovoljstvo građana, koji koriste zdravstvenu zaštitu, pravovremena mogućnost i dostupnost primarne zdravstvene zaštite svima i naravno unapređenje zdravlja cjelokupnog stanovnišrva“, istakla je Jovanović.
Direktor Doma zdravlja Tuzla, Suad Bijedić, rekao je da je taj Dom zdravlja proslavio 96 godina postojanja i da je to jedan od nastarijih domova zdravlja na prostoru bivše Jugoslavije.
„Imamo izuzetno dobru saradnju sa Domom zdravlja Podgorica. Ja sam ovdje čest gost. Dom zdravlja Tuzla je zadržao sve što je predviđeno po Programu rada domova zdravlja“, rekao je Bijedić.
Konferencija okuplja predstavnike ustanova primarnog nivoa zdravstvene zaštite iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Turske i Crne Gore.
