Prema PPPN za obalno područje, u okviru koncepta razvoja saobraćaja kao luke od lokalnog značaja proglašene su luke u Budvi, Risnu i Zelenici, Porto Montenegro i Kalimanj u Tivtu, Nautičko-turistički centar Kotor, i gradska luka Škver u Herceg Novom, te predložena brodogradilišna luka Bonići.
U trgovačke su svrstane luke u Baru, Kotoru i Zelenici, dok se marine nalaze u Baru, Budvi, Risnu, Porto Montenegru, Kalimanju, Škveru i NTC Kotor
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore podnijelo je zahtjev ovom ministarstvu za Luku Risan koja bi se nalazila u zalivu ovog mjesta u Bokotorskom zalivu.
Na osnovu DSL, lokacija je predviđena za luku nautičkog turizma, odnosno marinu koja je specijalizovana za „prihvat, čuvanje, zimovanje, sklanjanje plovnih objekata koji služe za rekreaciju, sport i razonodu”, ali nije predviđen i suvi vez.
Dalje se precizira da će u marini biti omogućeno tankiranje goriva i vode, napajanje strujom i telekomunikacione veze.
Luka Kotor je planirala širenje kapaciteta na dijelu lokacije čija je namjena uređena obala.
U okviru uređenja obale predviđena je rekonstrukcija dijela za pristajanje kruzera, a u nastavku će biti izgrađen odbojnik za naslon brodova, i još dva mjesta vezivanje na bovi.
Dužina brodova koji će ovdje moći da pristanu je i do 300 metara. Na parceli od necijelih 6.500 kvadratnih metara predviđena je gradnja objekta na dva nivoa sa maksimalnom površinom osnovice od 327 kvadrata.
Date su smjernice za buduću zgradu koja mora biti napravljena isključivo prema zadatim parametrima i u skladu sa okruženjem i korišćenjem autohtonog kamena, drveta i stakla kako se ne bi narušila vizura prema Starom gradu.
Kad je u pitanju sistem marina duž crnogorskog primorja, u PPPN za obalno područje precizira se da se njime maksimalno vodilo računa o potrebama naše zemlje u cjelini i lokalnih sredina.
Zato su kao tri ključna kriterijuma izdvojeni: obezbjeđenje održivog razvoja i očuvanje ekološke ravnoteže, izbjegavanje korištenja plaža i drugih važnih resursa, te procijenjena ekonomska opravdanost.
Duž obale su posebno istaknute četiri specijalne marine na lokacijama za koje je procijenjeno da su atraktivne nautičarima, „ali je zbog određenih ekoloških ograničenja potreban krajnji oprez pri planiranju izgradnje”. To su Ada Bojana gdje je predviđeno do 50 vezova, Buljarica sa do 100 vezova, te naročito interesantni Kotor i Risan sa po 150 vezova.
„Zbog zatvorenosti zaliva i statusa Svjetske baštine veoma je osjetljiva i lokacija Kotor. Ta se činjenica može iskoristiti i kao prednost, jer bi marina uz stari istorijski grad Kotor mogla biti jedna od rijetkih u Crnoj Gori koja ima uslove za orijentaciju u većoj mjeri na ekskluzivnu nautičku potražnju. To može značiti i potencijalno značajnije prihode nego što bi mogla da ostvari veća marina koja bi mogla da bude prepoznata kao zagađivač životne sredine, naročito ukoliko studije pokažu da je optimizacija prostora lukobrana ove marine moguća uz istovremeni pristan kruzera. U funkciji razvoja grada planira se i marina u Risnu u sklopu luke, koja nautičare treba da približi gradu smještenom u ambijentu kulisa pitoreksnog teatra koje čine strme padine u neposrednom zaleđu. Ograničenja za razvoj mogu biti podvodna arheološka nalazišta u Risanskom zalivu”, precizira se dokumentom o Luci Risan.
I ovdje se potcrtava da je zbog radova koji su predviđeni u granicama Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora sa zaštićenom okolinom bafer zonom, u dokumentima neophodno navesti planirane kapacitete i druge parametre koji u ovom slučaju predstavljaju teorijski maksimum.
Svi gabariti koji će biti predloženi biće revidirani i eventualno smanjeni u skladu sa pojedinačnim studijama održivosti, te režima korištenja prostora zbog njegove osjetljivosti.
Radovima u risanskom akvatorijumu prethodiće arheološka istraživanja lokaliteta.
Planom nije predviđeno povećanje kapaciteta luke, već će postojeći gabariti biti prošireni mobilnim objektima, a imaće karakter tranzitne luke isključivo za pakovanu robu.
Risansko mulo biće namijenjeno za putnički, lokalni, turistički i laki teretni saobraćaj, s najavom manj eg pristaništa za redovni javni prevoz unutar Kotorskog zaliva čime bi se rasteretio drumski saobraćaj.
Nautička zona prostire se od Strpačkog do rta Murva.
Proširenje marine planirano je isključivo pontonskim strukturama, dok će lučki dio obuhvatati obalu od 150 kvadratnih metara.
Svi vezovi imaće električne i vodovodne priključke, i uređaje za pražnjenje sanitarnih voda.
U okviru luke planirano je i 30 vezova za lokalno stanovništvo koji će se takođe naplaćivati.
