Region

Vesli Klark: Razumijem animozitet prema NATO-u, ali interesi Srbije su na Zapadu

Razumijem animozitet srpske javnosti prema NATO-u, no istovremeno postoji dobra vojna saradnja Srbije i SAD-a i partnerski odnosi Srbije sa NATO-o, izjavio je general Vesli Klark, bivši komandant NATO snaga u Evropi.
Foto: REUTERS/Lucy Nicholson
Foto: REUTERS/Lucy Nicholson
N1/VOAIzvor

“Razumijem da nije lako za Srbiju da prevaziđe zaostavštinu rata, ali po meni njeni pravi interesi leže na Zapadu. Integracija sa Zapadom donijela bi Srbiji znatne ekonomske, političke, pa i diplomatske prednosti. Srbija je poznata i po svojim naučnim dometima, počevši od Nikole Tesle pa nadalje. Zapad pruža mnogo veći teren za takva ostvarenja”, izjavio je Klark za Glas Amerike na srpskom jeziku.

On je ocijenio da Zapad, posebno EU, nisu ispunili obavezu pružanja konzistentne ekonomske pomoći zemaljama Zapadnog Balkana, preuzetu tokom mirovnih pregovora 1995. godine, što je i glavni uzrok nestabilnosti u regionu jugoistočne Evrope.

Nevolje su krenule od samog početka, jer nisu sprovođene važne tačke Dejtonskog mirovnog sporazuma, a kada su snage za implementaciju mira (IFOR) povukle, Evropska unija nije u pravom smislu preuzela vođstvo, niti je u pravom smislu ispunila svoj dio obaveza, ocjenjuje on.

"Na primjer, poslije uspješne demilitarizacije trebalo je otpočeti i sprovesti politički dio sporazuma, prije svega uspostavljanje funkcionalnog zajedničkog Predsjedništva BiH, kao i uspostavljanje racionalnog i konstruktivnog odnosa između Republike Srpske i Federacije BiH. Funkcionisanje složene države je neizbježno atrofiralo”, ističe Vesli Klark.

Dugotrajni politički i ekonomski vakuum doveo je i do miješanja drugih u regionu, prvo u Republici Srpskoj, kaže Klark i dodaje da “Rusija želi da utiče i očuva svoje uporište u Republici Srpskoj i radi na tome."

"Što se tiče Evrope, ekonomski napredak je od ključne važnosti. Dakle, veća ulaganja od strane Evropske unije, značila bi otvaranje novih radnih mjesta, pristup novoj tehnologiji. Pomogla bi i jačanju zajedničkih interesa svih u regionu i mogućem ponovnom približavanju država tog regiona”, kazao je.

Vesli Klark se zalaže i za prijem u NATO, jer, bez obzira što je riječ o malim zemljama, svaka od njih može da doprinese klubu sjevernoaltantskog saveza.

"Možda važnije od konkretnog doprinosa je stvaranje zajedničke politike, i uloga NATO-a u cilju stabilizovanja regiona, kako se ne bi vraćali u sukobe", zaključuje Vesli Klark.

Portal Analitika