On je istakao da je sadržaj teksta Prijedloga zakona još uvijek nepoznat javnosti.
„Od momenta usvajanja mišljenja Venecijanske komisije 24. juna do 5. decembra, dakle za pet i po mjeseci, nama nije prikazana nijedna odredba Prijedloga zakona u koju su ugrađene preporuke Venecijanske komisije“, kazao je Džomić.
Takođe, podsjetio je, Pravni savjet Mitropolije Crnogorsko-Primorske i Eparhije Budimljansko-Nikšićke zvanično je dostavio Vladi Primjedbe na Prijedlog zakona 27. novembra ove godine.
„U tom tekstu su na 92 stranice pravno, činjenično i civilizacijski osporavane brojne odredbe Prijedloga zakona. Odgovor na te Primjedbe, kao ni na one na Nacrt zakona od 2015. godine, nijesmo dobili. Nijesam siguran ni da su ih pročitali“, rekao je Džomić.
Naglasio je da dijaloga nije sa Vladom nije bilo, osim, kako je kazao, jednog sastanka 26. novembra u Mitropoliji na kome su, prema njegovim riječima, predstavnici Vlade na čelu sa potpredsjednikom Pažinom „uslovljali razgovor i pokušali da ga svedu isključivo na preporuke iz mišljenja Venecijanske komisije“.
„Jasno smo ukazali da smo za dijalog, ali da se preporuke Venecijanske komisije odnose samo na neusklađenost Prijedloga zakona sa međunarodno-pravnim aktima. Iznijeli smo i stav koji Pažin i njegovi saradnici nijesu htjeli da čuju, a to je da smatramo da je Prijedlog zakona u suprotnosti sa Ustavom i pravnim poretkom Crne Gore i da se i o tome mora voditi dijalog“, kazao je koordinator Pravnog savjeta MCP.
On navodi i da su predlagali otvaranje dijaloga o restituciji i obeštećenju za oduzetu crkvenu i imovinu drugih vjerskih zajednica poslije Drugog svjetskog rata.
„Prije toga, potpredsjednik Pažin nam je saopštio da su ”donosioci političkih odluka”, kako ih je više puta nazvao, najvažnija pitanja pravne prirode proglasili za politička pitanja iako ona, s obzirom da je riječ o ljudskim pravima, nijesu i nikako ne mogu da budu politička i partijska u državi u kojoj su crkve i vjerske zajednice odvojene od države“, rekao je Džomić.
Dodao je i kako je njegov lični utisak da je u pitanju bila simulacija dijaloga
„To je bio pokušaj da se zadovolji neka minimalna forma susreta, ali ne i institucionalni, javni i konstruktivni dijalog o jednom tako važnom i posve osjetljivom društvenom pitanju“, ocijenio je Džomić i poručio da će se ubrzo izjasniti o Prijedlogu zakona nakon što budu imali uvid u taj dokument.
„Lično, očekujem još gora rješenja u tzv. inoviranom tekstu Prijedloga zakona od onih koja su se 16. maja našla u Prijedlogu zakona. Nijesam prorok, ali se vidi da se sprema do sada neviđena ideologizacija i politizacija prava na slobodu vjeroispovijesti“, zaključio je.
