Snažan plimni talas od pet metara protutnjao je prošle sedmice Majurom, prijestonicom te ostrvske zemlje.
Predsjednica Hilda Heine izjavila je na klimatskom samitu u Madridu da su se njeni sunarodnici borili sa sve većim plimama i prije prošlonedjeljne katastrofe.
Politički lideri i stručnjaci za klimu sastaju se u Madridu na dvodnevnoj konferenciji COP25 u vrijeme rastuće svijesti o klimatskoj krizi.
Skup se trebao održati u Čileu, ali je zbog nemira u toj zemlji prebačen u špansku prijestonicu koja će u iduće dvije sedmice ugostiti oko 29.000 sudionika.
Stotine ljudi moralo napustiti svoje domove
"Zbog sve većih plima voda pokriva veći dio našeg kopna. Dok vam ovo govorim, stotine naših ljudi morale su napustiti svoje domove nakon što je okean prošle sedmice prodro u dijelove glavnog grada Majura. To je borba na život i smrt za sve one koji nisu bili spremni za evakuaciju. Kao nacija odbijamo otići. Ali odbijamo i umrijeti", istakla je Heine.
Čovječanstvo se suočava sa smrtonosnim klimatskim katastrofama, nestašicom hrane, rastom nivoa mora, a naučnici upozoravaju da će te pojave biti češće i sve većeg intenziteta ako se ne obuzda rast temperature.
Odgovornost za to snosi čovjek, najrpije zbog eksploatacije fosilnih goriva koja su najveći uzročnik emisija gasova s učinkom staklenika.
Pariški sporazum
Pariški sporazum postavio je cilj obuzdavanja rasta globalne temperature na +2°C, odnosno +1,5°C u odnosu na predindustrijski nivo.
Međutim, izvješće UN-ovog znanstvenog panela objavljeno u utorak govori da su emisije CO2 prosječno rasle za 1,5 posto na godinu u posljednjih deset godina i nema nikakvih nagovještaja usporavanja.
Zagrijavanje bi trebalo usporavati za 7,6 posto na godinu od 2020. do 2030. godine kako bi se ispoštovala granica od +1,5°C.
Dosad je samo 68 država, uključujući male ostrvske države koje su najizloženije posljedicama klimatskih promjena, iskazalo spremnost da provode dodatna smanjenja emisija stakleničkih gasova do 2020.
