Prorektorica za nastavu na UCG Đurđica Perović je navela da rješenja koja je nudio Zakon o priznavanju inostranih isprava nijesu na adekvatan način tretirala problem priznavanja inostranih diploma, te je potreba za izmjenom ovog zakona urgentna.
“Nova rješenja donose dopunu kriterijuma u dijelu obaveznog vrednovanja znanja, vještina, kompetencija ishoda učenja, uslova upisa, obima praktične nastave, kao i prava koje imaocu donosi diploma u državi u kojoj je izdata”, ocijenila je Perović.
Što se tiče navedenih kriterijuma, kako govori, oni manje-više postoje na fakultetima sa kojih pristižu zahtjevi za priznavanje diploma i u tom dijelu kompatibilni su sa onima koji važe u našem sistemu obrazovanja. Tako, smatra ona, novi kriterijumi neće donijeti značajniji iskorak u sprečavanju problema na koje nailazimo.
Kako je navela, novina koje uključuje mišljenje eksperata, može dodatno cijeniti okolnosti uz princip rada da jednom donešeno mišljenje važi za sve naredne slučejeve tog studijskog programa.
Takođe, rangiranje Univerziteta, kao dodatni kriterijum, značajno bi doprinio procesu priznavanja.
Kada je riječ o priznavanju srednjoškolskih diploma koje su u nadležnosti resornog ministarstva, Perović vjeruje da će se novim rješenjima Pravilnika o upisu u prvu godinu osnovnih studija donijeti kvalitetna rješenja u dijelu specificiranja obrazovnih profila koji su prohodni na konkretnim studijskim programima. Univerzitet Crne Gore će, najavila je, predložiti i uvođenje prijemnih ispita na pojedine fakultete, na kojima do sada nisu postojali.
“Što se tiče novih magistarskih studija, biće obavezan prijemni ispit, pa je i to jedan od mehanizama kvalitetne provjere stečenog znanja, što će Univerzitet Crne Gore dodatno regulisati internim aktima kada je u pitanju nastavak obrazovanja”, rekla je Perović.
Generalna direktorica Direktorata za visoko obrazovanje Ministarstva prosvjete Mubera Kurpejović kazala je da Crna Gora godinama poštuje i uvažava principe Lisabonske konvencije. Glavni cilj je, smatra ona, zaustaviti priliv loših diploma i usmjeriti mlade ljude da se opredijele za renomirane i tradicionalne ustanove čiji je kadar konkurentan na tržištu rada.
Student ombudsman Univerziteta Crne Gore Aleksandar Šipčić kazao je da je hiperprodukcija diploma sve češća pojava, a podatak iz 2011. godine, odnosno da je do danas u Crnu Goru uvezeno preko 20.000 diploma koje su čekale nostrifikaciju i koje su stigle van granica naše države, govori da takvi studenti zauzimaju mjesto našim svršenim visokoškolcima koji su završili studije u svojoj državi i čije su diplome znatno većeg kvaliteta.
Šipčić je poručio da se hiperprodukciji mora stati na kraj i da ovaj negativni trend ulazi u korijene visokog obrazovanja i narušava kvalitet.
“Zapitamo li se nekad zašto studenti idu da studiraju u zemlje regiona pored 19 fakultetskih jedinica”, kazao je Šipčić.
On je rekao da je problem “pranje diploma”, jer brojni studenti sa privatnih fakulteta upisuju master studije na državnim.
