Predsjednik Brajović podsjetio je da se iduće godine navršava 20 godina otkad je Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija usvojio Rezoluciju 1325 „Žene, mir, bezbjednost“, najvažniji dokument do sada koji se odnosi na ulogu žene u postizanju mira i bezbjednosti, a samim tim i odsustva nasilja u najširem smislu. Istakavši da ovaj dokument tretira ulogu žene u pitanjima bezbjednostidvojako: i kao akterku i kao nekoga na koga se određeni set politika i mjera odnosi, predsjednik Brajović je rekaodaRezolucija 1325 predstavlja poziv i na veće učešće žena na mjestima odlučivanja, podršku ekonomskoj nezavisnosti i osnaženosti, kao i poziv za kreiranje javnih politika uz puno uvažavanje uticaja koje te politike imaju i na muškarce i žene.
„Rezolucija predstavlja i borbu protiv sterotipa i patrijarhalnih obrazaca, koji su često inicijalna kapisla za rodno zasnovano nasilje. Ukazivanjem na ove pojave i borbom institucija i svih nas kao pojedinaca, stvaraju se dugoročno stabilna, bezbjedna i prosperitetna društva“, kazao je Brajović.
Predsjednik Skupštine je iskazao uvjerenje da je preduslov za ostvarenje svih pomenutih ciljeva veće učešće žena na svim pozicijama odlučivanja, nalašavajući da bi bilo dobro da ovaj skupštinski saziv, prilikom razmatranja Zakona o izboru odbornika i poslanika, jasno podrži zahtjev Ženske političke mreže o povećanju minimalne kvote poslanica na 40 procenata, što će, kako je naveo, biti prilika za sve političke subjekte da pokažu odgovornost za politički dijalog i iskrenu opredijeljenost da stvaraju društvo pune ravnopravnosti.
„Koristim priliku da podsjetim da je današnji dan bio važan datum u našoj bivšoj državi. 29. novembar treba da nam bude podsjetnik da su žene u poslijeratnoj Crnoj Gori i tadašnjoj Jugoslaviji izborile pravo glasa, pravo da se obrazuju i ravnopravno učestvuju u svim društvenim procesima. Emancipatorska uloga i tada postignuti rezultati u mnogim oblastima su temelj današnje Crne Gore. Naša je obaveza da pišemo nove stranice istorije, da zajednički težimo društvu u kojem će suštinska ravnopravnost zaista biti i postignuta“, zaključio je Brajović.
Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Nada Drobnjak istakla je daje ova godina na polju rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori značajna jer se slavi 150 godina od osnivanja Đevojačkog instituta ugledne ustanove koja je, kako je kazala, obrazovala djevojke ne samo iz Crne Gore, nego i iz Boke, Albanije, Slovenije, Grčke i Bugarske, dodajući da su već tada na Cetinju umrežavane djevojke i osnaživane da obrazovane mijenjaju svijet, kao iobilježava 100 godina od početka političkog angažovanja žena u Crnoj Gori. Ona je u svom izlaganju podsjetila da je u programu Komunističke partije Crne Gore iz 1919. godine zapisano: “Bez slobodne, emancipovane, politički izgrađene i društveno aktivne žene nema revolucije, nema društvenog napretka i nema budućnosti”.
Poslanica Drobnjak konstatovala je da u aktuelnom sazivu najveći broj žena u Skupštini od početka parlamentarizma u Crnoj Gori, kao i da to je rezultat kvota koje su 2011. godine usvojene u Zakonu o izboru odbornika i poslanika, što je dovelo do toga dadanas imamo 29,63 odsto žena u sastavu crnogorskog parlamenta.
„Pomenuću i to dajeu okviru ekonomskog osnaživanja ženaostvaren vidan pomak,što je dokazda nema napretka i ženske ekonomske moći,ako nema moći u politici. Takođe, logično je da povećanjem broja žena na mjestima odlučivanja u politici, povećan je i broj žena u preduzetništvu. Tako da smo 2005. imali 9,6 odsto preduzetnica u Crnoj Gori, a danas je 24 odsto malih i srednjih preduzetništva u vlasništvu žena“, kazala je Drobnjak.
Govoreći o onome što je urađeno između dva zasijedanja Ženskog parlamenta, poslanica Drobnjak je istakla da Odbor za rodnu ravnopravnost u narednom periodu uz podršku Misije OEBS-a, sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvojai Ministarstvom finansija, kako je kazala, „kreće u jednu novu priču važnu za Crnu Goru, a to je rodno odgovorno budžetiranje“.
Na otvaranjuzasijedanja koje je bilo posvećeno razmatranju ostvarivanja prava žena u zemljama regiona, sa akcentom na borbu protiv nasilja nad ženama i borbu protiv trgovine ljudima, govorili su i zamjenik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković, predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka,specijalna predstavnica Generalnog sekretara NATO-a za žene, mir i bezbjednost, Kler Hačinson i šefica Misije OEBS-a u Crnoj Gori Maryse Daviet.
U radu sjednice učestvovali su poslanici/e, predsjednici/ce poslaničkih klubova, predsjednici/ce radnih tijela Skupštine Crne Gore, članovi/ice Vlade Crne Gore, kao i članice ženskih asocijacija parlamentarnih partija i ostalih segmenata civilnog društva i predstavnici/ce parlamenta država Zapadnog Balkana.
