Vlada premijera Duška Markovića startovala je na današnji dan prije tri godine.
Rast
U protekle tri godine, kako ocjenjuju iz Vlade, ojačana je stabilnost javnih finansija i podstaknut ekonomski rast koji je u 2017. bio 4,7 odsto, a u 2018. godini 5,1 odsto ili u prosjeku 4,9 procenata. Rast ekonomije je nastavljen i u ovoj godini, ali sa nižim stopama – prema preliminarnim podacima Monstata, u drugom kvartalu je bio 3,2 odsto.
Plate, međutim, ne prate tempo rasta BDP, jer se u posljednje tri godine prosjek kreće između 511 i 512 eura. Podaci Vlade pokazuju da je u tri godine otvoreno 30 hiljada novih radnih mjesta, investicije se povećavaju, podmorski kabl sa Italijom je pušten u rad, u završnu fazu ulazi izgradnja prioritetne dionice auto-puta Smokovac – Mateševo, da se plate, penzije i socijalna davanja redovno izmiruju, da je donijeta odluka da se povećaju zarade u prosvjeti i zdravstvu… Pojačana je i borba protiv sive ekonomije, a najveći rezultat se očekuje uvođenjem elektronske fiskalizacije, koja je planirana od januara naredne godine, ali se već pominje da bi mogla biti pomjerena za koji mjesec da bi se teren potpuno pripremio.
Državna kasa u posljednje tri godine raste – za narednu godinu je veća od tekuće za blizu 300 miliona, povećavaju se prihodi kojima se pokrivaju rashodi, odnosno ne zadužuje se više za tekuću potrošnju. Kapitalni budžeti su, kako kažu u Vladi, na istorijskom nivou - za narednu godinu je koncipiran na 230 miliona eura. Od januara naredne godine biće ukinut i krizni porez, uveden 2013, koji je bio 11 odsto na bruto zarade iznad 720 eura. Vlada je sa socijalnim partnerrima odlučila i da poveća minimalnu zaradu sa 193 na 222 eura.
Potvrda
Iz Vlade podsjećaju da njihovu politiku potvrđuju međunarodne monetarne institucije i investitori, što se potvrdilo i prilikom emitovanja državnih obveznica na međunarodnom tržištu za kojima je bilo znatno veće interesovanje od ponuđenog. Ključna njihova primjedba je da Crna Gora ima visok javni dug i da ga treba smanjivati, kao i da državni aparat treba smanjiti. Vlada je u taj posao i krenula kroz optimizaciju javne uprave ponudivši sporazumni raskid radnog odnosa uz otpremnine i zabranu ponovnog zapošljavanja u državnoj administraciji u narednih pet godina onih koji sporazumno odu.
Premijer Duško Marković je nedavno svom kabinetu dao peticu za rezultate u tri godine i poručio: „Nađite drugi primjer osim Malte, možda Islanda, da u Evropi ima takvu stopu rasta kao Crna Gora“. Podsjetio je da je on u EU ispod dva odsto. On je, međutim, i dodao da bez obzira na visoku ocjenu, ima prostora za još bolji rad. Odgovorio je i na problem s kojim se suočava i Crna Gora, a to je odlazak mladih i stručnih kadrova, kazavši da Vlada neće žaliti ni novca ni truda da ih zadrži i najavio rješavanje stambenih potreba najboljim studentima i stručnjacima.
Opozicija
Premijerovu ocjenu rada Vlade i rezultata ne dijele u opoziciji. Ključna zamjerka je da građani ne osjećaju rast ekonomije. Opozicionari pitaju zašto ne rastu zarade srazmjerno povećanju BDP.
– Vlada nam stalno govori kako je rast ekonomije posljednjih godina najveći u regionu. Ali, nekim čudom, građani taj rast ne osjećaju. Prema zvaničnim podacima, realna zarada je manja u odnosu na prethodnu godinu. Kako to da se rast ekonomije u Crnoj Gori ne odražava na rast životnog standarda stanovništa za razliku od drugih zemalja – uporno pitaju iz SDP i traže da se zarade, osim prosvjeti i zdravstvu, povećaju policiji i vojsci.
Zahtijevaju i da se dodatno poveća minimalna zarada, smanji opterećenje rada, za koje tvrde da je najveće u regionu. Predlažu da se doprinosi sa 64 do 65 svedu na 52 do 55 centi za euro i da se uvede neoporezivi dio zarade. Opozicionari smatraju da je posljednji trenutak da Vlada smanji opterećenja i napravi mapu puta u narednih pet godina. Iz opozicionih redova prema Vladi upućuju i zahtjeve da se smanje akcize, naročito na gorivo…
Iz Vlade objašnjavaju da se o svemu tome ozbiljno razmišlja uz ocjenu da se ni u šta od toga ne može ući bez detaljne analize da se ne bi napravila šteta, odnosno došlo do problema u isplati plata, penzija, socijalnih davanja. Ne isključuju, međutim, mogućnost da neki od tih zahtjeva budu uvaženi kad se steknu uslovi. M.P.M
