Pod nalsovom "Ustaša ima ulicu u Beogradu" zagrebački dnevnik navodi da je "nedavno službeno objavljeno da je nekadašnja Ulica Stevana (Stjepana) Filipovića promenila naziv u Ulica Emila Perške".
U obrazloženju odluke navodi da je "Perška bio profesionalac, zvijezda jugoslovenskog fudbala i prvi igrač koji je odigrao 10 utakmica za nacionalni tim u prvoj deceniji nekadašnje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca".
Jutarnji list međutim dodaje da se, kada je već odlučeno da Perška dobije ulicu, otkrilo da je on bio i hrvatski nacionalista koji je od uspostavljanja NDH do kraja rata radio u policiji.
Odlukom beogradskih vlasti, kako dodaje zagrebački dnevnik, ulica je oduzeta Stjepanu Filipoviću, Hrvatu koji je kao partizanski komandant, pogubljen u Srbiji, a njegova slavna fotografija na kojoj stoji uzdignutih ruku nalazi se u sjedištu UN, dok je njegov spomenik u Hrvatskoj, dignut u vazduh.
Za razliku od Filipovića, koji je bio Hrvat i jugoslovenski orijentisani komunista, Perška je po nacionalnosti Slovak, ali politički, žestoki Hrvat, piše Jutarnji list dodajući da ga to ipak nije sprječavalo da između 1920. i 1928. igra za reprezentaciju Kraljevine SHS, za koju je nastupao na Olimpijskim igrama 1920, 1924. i 1928.
Navodeći podatke iz njegove biografije, zagrebački dnevnik dodaje da hrvatski desničari slave Emila Peršku zbog načina kako je navodno skončao. Tvrdi se da nije pobjegao pred partizanima nego ih je s oružjem dočekao u svojoj kući, i tada je ubijen. Samo, koliko je poznato, ne postoje svjedoci ni materijalni dokazi koji potvrđu tu priču, piše Jutarnji list.
