“Značajan potencijal postoji i u energetici, a sektor koji nažalost nije naišao na dovoljno interesovanje stranih investitora, a koji bi mogao biti atraktivan, jeste poljoprivreda i sa njom povezana prehrambena industrija. Što se tiče bankarskog sektora, postoji određeno interesovanje”, kazao je Fabris za naš portal.
On je naglasio da ključni bankarski indikatori bilježe rekordne vrijednosti i da su kamate na istorijskom minimumu, dok nivo loših kredita konstantno opada.
“Aktiva banaka je premašila 4,5 miljardi eura, krediti banaka iznose gotovo tri milijarde eura, depoziti 3,5 milijarde eura, kapital banaka 600 miliona eura, likvidna sredstva banaka su premašila milijardu eura. Ovi indikatori su najbolji dokaz o otpornosti sistema, kao i potvrda činjenice da uvođenje stečaja u dvije banke nije negativno uticalo na ostatak bankarskog sistema”, poručio je Fabris.
Viceguverner je najavio da će preporuke CBCG za ekonomsku politiku Vlade u 2020. godini biti usvojene na decembarskoj sjednici Savjetodavnog odbora.
ANALITIKA: U ovoj godini nastavljen je trend rasta depozita i kreditne aktivnosti, dok sa druge strane, nivo nekvalitetnih kredita i kamatne stope nastavljaju da opadaju. Ukupni depoziti za 13 banaka na kraju avgusta su premašili 3,5 milijarde eura. Da li je uvođenje stečaja u Atlas i IBM banku poremetilo situaciju u bankarskom sektoru?
FABRIS: Gotovo svi bankarski indikatori bilježe rekordne vrijednosti. Aktiva banaka je premašila 4,5 miljardi eura, krediti banaka iznose gotovo tri milijarde eura, depoziti 3,5 milijarde eura, kapital banaka 600 miliona eura, likvidna sredstva banaka su premašila milijardu eura.
Kamatne stope su na istorijskom minimumu, odnosno prosječna ponderisana efektivna aktivna kamatna stopa je na kraju oktobra iznosila 6,12%, dok nivo loših kredita konstantno opada i dostigao je nivo od 4,76%. Ovi indikatori su najbolji dokaz o otpornosti bankarskog sistema, kao i potvrda činjenice da uvođenje stečaja u dvije banke nije negativno uticalo na ostatak bankarskog sistema.
ANALITIKA: Savjet CBCG je nedavno usvojio makroprudencione mjere u formi odluke, sa ciljem ograničavanja rasta gotovinskih kredita. Kakve efekte očekujete od ovih mjera u narednoj godini? FABRIS: U prethodnom periodu smo bili suočeni sa izuzetno brzim rastom gotovinskih kredita. U pitanju su krediti koji najčešće nijesu obezbijeđeni kolaterolom i otplaćuju se iz tekućih prihoda zajmoprimca. Jedan dio ovih kredita je odobravan sa veoma dugačkom ročnošću koja nije svojstvena za ovaj tip kredita. Takođe, naša analiza je pokazala da se dio ovih kredita koristio kao supstitut za stambene kredite, što je zajmoprimcima omogućavalo izbjegavanje stavljanja hipoteke.
Stoga je evidentno da ovi krediti nose potencijalni rizik u slučaju silazne faze konjukturnog ciklusa (negativnih stopa rasta BDP-a), a posebno imajući u vidu najavu međunarodnih finansijskih institucija o usporavanju globalnog rasta i postojanju eksternih tenzija koje najviše mogu osjetiti manje i otvorenije ekonomije. Dodatno, imali smo se u vidu i činjenicu da bi ovakva politika kreditiranja vremenom rezultirala većim prosječnim zaduženjem po zajmoprimcu, što bi, uz gotovo nepromijenjeni iznos prosječne zarade, predstavljalo potencijalni okidač za rast nekvalitetnih kredita.
Polazeći od navedenog, Savjet CBCG, na sjednici održanoj 14. oktobra ove godine, donio je Odluku o makroprudencionim mjerama koje se odnose na kredite koje banke odobravaju fizičkim licima, a koja će se primjenjivati u periodu 2020–2021. godine. U pitanju je mjera preventivne prirode koja treba da smanji nivo rizika u bankarskom sistemu.
Naglašavam da se ovim mjerama ne ograničava rast gotovinskih kredita već samo segmenta ovih kredita, ročnosti preko osam, odnosno šest godina, a koji nije obezbijeđen kvalitetnim sredstvima obezbjeđenja propisanim odlukom. Ove mjere se preduzimaju kako bi se preduprijedio potencijalni sistemski rizik koji bi doprinio rastu nekvalitetnih kredita fizičkih lica.
ANALITIKA: Kako komentarišete rast kompanija sa blokiranim računima?
FABRIS: Na dan 31.10.2019. godine u blokadi je bilo 17.908 izvršnih dužnika. U odnosu na isti mjesec prethodne godine, ovaj broj je povećan za 3,3%, dok je u odnosu na decembar prethodne godine smanjen za 0,2%. Međutim, treba imati u vidu da raste broj novoosnovanih kompanija zbog čega je značajniji pokazatelj učešće ukupnog broja kompanija sa blokiranim računima, a ovaj indikator ima blagu tendenciju opadanja. Naime, prosječno učešće u 2018. godini iznosilo je 25%, dok je za prvih deset mjeseci ove godine 24,7%, a na kraju oktobra 24,5%.
Takođe, i indikator iznosa prema kojem je izvršena blokada ima opadajuću tendenciju. Na dan 31.10.2019. godine ukupan iznos duga po osnovu koga je izvršeno blokiranje računa izvršnih dužnika iznosio je 648,6 miliona eura, što je manje za 3,2% u odnosu na isti mjesec prethodne godine, a za 1,7% u odnosu na kraj prethodne godine.
Ovi podaci nam nedvosmisleno ukazuju da postoji značajan broj preduzeća koji imaju probleme sa likvidnošću, ali da se situacija blago popravlja.
ANALITIKA: Crna Gora bilježi rast neto stranih investicija, koje su do kraja jula iznosile 241 milion eura, 23 odsto više nego godinu ranije. Mijenja se i struktura ulaganja, pa je od nekadašnjeg ogromnog interesovanja za nekretnine inostrani novac preusmjeren na turizam i bankarstvo. Da li će turizam i bankarstvo biti dominantni sektori za ulaganja stranim investitorima i u narednim godinama? Da li ima prostora za otvaranje novih banaka u Crnoj Gori? FABRIS: Crna Gora je privukla izuzetno visok nivo SDI koji je bio jedan od ključnih pokretača ekonomskog rasta. Izuzetno je značajno da potencijal za privlačenje stranih direktnih investicija nije potrošen i da se i u narednim godinama mogu očekivati relativno visoki prilivi stranih direktnih investicija.
Svakako, sektor koji će biti najinteresantniji stranim investitorima u narednom periodu će biti turizam. Značajan potencijal postoji i u energetici, a sektor koji nažalost nije naišao na dovoljno interesovanje stranih investitora, a koji bi mogao biti atraktivan, jeste poljoprivreda i sa njom povezana prehrambena industrija.
Što se tiče bankarskog sektora, postoji određeno interesovanje.
ANALITIKA: Prema zvaničnim podacima, deset milijardi eura slilo se u Crnu Goru od obnove nezavisnosti po osnovu stranih investicija. U kojoj mjeri su SDI doprinijele ostvarenim stopama ekonomskog rasta i rasta životnog standarda?
FABRIS: Od 2006. godine, i obnove nezavisnosti Crne Gore, ukupan priliv stranih direktnih investicija je iznosio 10 milijardi eura, odliv je iznosio 3,2 milijarde eura, a ukupan neto priliv je iznosio 6,8 milijardi eura. Prema učešću neto priliva SDI u BDP-u Crna Gora spada u grupu najnaprednijih privreda u tranziciji.
Ovoliki priliv je značajno uticao na ubrzanje ekonomskog rasta čitavog niza grana privrede, a prije svega turizma, bankarstva i energetike. Brz razvoj ovih grana je podsticao i razvoj drugih, imajući u vidu visok stepen povezanosti, kreirao je veliki broj novih radnih mjesta i uticao je na rast javnih prihoda. Takođe, visok priliv SDI, kao i izvozni prihodi generisani stranim direktnim investicijama su uticali i na ublažavanje spoljnotrgovinske neravnoteže.
Preciznu kvantifikaciju direktnog doprinosa SDI nije moguće sprovesti, ali bez ikakve dileme, bez njih bi naš nivo ostvarenog BDP-a bio značajno niži, kao i zaposlenost, nivo životnog standarda i javni prihodi.
ANALITIKA:Prema projekcijama CBCG, ove godine će crnogorska ekonomija ostvariti rast od tri odsto, za razliku od prethodne kada je ostvaren rast od 5,1 odsto? Zašto je došlo do usporavanja stope rasta?FABRIS: Nakon visoke stope ekonomskog rasta u 2018. godini od 5,1%, za očekivati je da ćemo u 2019. godini imati nešto nižu stopu rasta nego u prethodnoj godini, usljed jakog baznog efekta. To znači da je osnovica sa kojom se poredi ovogodišnji nivo ekonomske aktivnosti visoka usljed visokog nivoa ekonomske aktivnosti u prethodnoj godini.
U prvoj polovini 2019. godine ostvaren je rast od 3,1%, a naša prognoza je da će stopa rasta BDP-a u 2019. godini iznositi 3,2%, što je saglasno sa prognozama međunarodnih institucija. U pitanju je visoka stopa rasta, koja je viša od prognozirane globalne stope rasta.
I u ovoj godini očekujemo da će isti sektori biti nosioci ekonomskog rasta: turizam, zasnovan na rastu kvaliteta turističke ponude; energetika, podstaknuta izgradnjom novih energetskih postrojenja i građevinarstvo, dominantno usljed nastavka gradnje autoputa, turističkih i energetskih objekata.
ANALITIKA: Kako komentarišete prognoze Svjetske banke po kojima će naredne godine rast globalne ekonomije iznositi između 2,5 i 2,8 odsto?
FABRIS: Većina međunarodnih finansijskih institucija prognozira usporavanje globalnog ekonomskog rasta, posebno ekonomije SAD, EU i velikih azijskih ekonomija. To je posljedica vrlo izraženih geopolitičkih napetosti, trgovinskog protekcionizma, odnosno pogoršanih uslova trgovine, Bregzita i generalno nedovoljne radne mobilnosti. Na taj način, ove izražene ekonomske neizvjesnosti redukuju potencijalne izvore budućeg ekonomskog rasta. Ipak, te neizvjesnosti ukazuju na usporavanje rasta, a ne na novu krizu.
ANALITIKA: Kad ćete objaviti preporuke CBCG za ekonomsku politiku Vlade u 2020. godini?
FABRIS: Očekujem da će preporuke za ekonomsku politiku Vlade biti usvojene na decembarskoj sjednici Savjetodavnog odbora.
