Platforma debunk.eu odgovor je litvanskog društva na sve češće širenje lažnih informacija u toj baltičkoj državi.
Kreirana 2017. primjer je kako uz pomoć tehnologije ujedinjeni mediji, javni i nevladin sektor, štite medijski prostor od dezinformacija. Novinari i stručnjaci, prvenstveno iz IT sektora, svakodnevno prate informacije koje se objavljuju. Njihov zadatak je da identifikuju lažne vijesti.
I to brzo, jer samo tako može da se spriječi da lažna vijest stigne do velikog broja građana.
Ieva Ivanauskatie, šefica za komunikacije kaže da uočavaju online dezinformacije dva minuta od objavljivanja, čime novinari uštede i do tri sata vremana koje su ranije trošili na taj posao.
"U razotkrivanju prvo pratimo porijeklo vijesti, zatim tražimo specifične izraze koji se obično upotrebljavaju u dezinformacijama. Potom, koliko je ljudi na Fejsbuku pogledalo i šerovalo tu informaciju, a kao najznačajnije, analiziramo, kakav uticaj deziinformacija ima na društvo kada se objavi", kazala je ona.
Tim od 60 ljudi dnevno prati 1.500 domena i 30.000 članaka.
"Kada identifikujemo dezinformaciju, jednostavno je razložimo i obrazložimo zašto bi nešto moglo da bude lažno. I onda je objavimo. Nema pravila o broju dezinformacija koje uočimo. Nekad ih bude u jednoj ili u tek nekoliko nedjelja, a ponekad tokom cijelog mjeseca ne uočimo ništa interesantno. Najviše lažnih vijesti očekujemo kada su neki specifični događaji, poput dana nezavisnosti, velikih proslava ili vojnih vježbi", kazao je Vaidas Saldžiunas, urednik portala Delfi.
Platforma je privukla veliku pažnju institucija Evropske unije, ali i međunarodnih medija, i mogla bi da postane model koji će se primjenjivati i u drugim članicama u borbi protiv dezinformacija,a sa ciljem povećanja medijske pismenosti građana.
