To predsjednika Ukrajine stavlja u tešku poziciju jer on ne bi da se zamjeri ni Trampu ni Bajdenu, piše Dojče vele.
Volodimir Zelenski je želio da bude slavan, a njegov san je ispunjen, doduše drugačije nego što je zamišljao, navodi njemački mediji.
„Sanjam o svjetskoj slavi producenta i glumca“, rekao je Zelenski u jednom intervjuu početkom oktobra. A o tome što je postao ključna figura predistražnih radnji koje mogu dovesti do smjene američkog predsjednik Donalda Trampa, Zelenski je rekao: „To nisam želio.“
Pola godine nakon što je uspješni televizijski komičar izabran za predsjednika Ukrajine, Zelenski se - a sa njim i cijela zemlja - nalazi u centru pažnje američke politike i medija širom svijeta zbog izvještaja uzbunjivača iz krugova bezbjednosnih službi SAD-a o telefonskom razgovoru sa Trampom krajem jula.
Demokrate u američkom Kongresu optužuju Trampa da je zloupotrijebio vlast jer je preporučio Zelenskom da pokrene istragu protiv bivšeg američkog potpredsjednika Džoa Bajdena i njegovog sina zbog poslova u Ukrajini.
To je posebno pikantno jer Bajden ima velike šanse da bude protivkandidat Trampu na izborima naredne godine, kaže se u analizi Dojče velea.
Dodaje se da je prije telefonskog razgovora Tramp stopirao vojnu pomoć Ukrajini u visini od nekoliko stotina miliona dolara, a da je to bio pritisak u stilu: dobićete novac tek ako pokrenete istragu protiv Bajdena, i Tramp i Zelenski negiraju.
Ukoliko dođe do pokretanja postupka opoziva Trampa, i ukrajinski političari bi mogli da dobiju poziv da svjedoče u Vašingtonu.
Toliku pažnju u Americi ova bivša sovjetska republika nije dobila čak ni tokom aneksije Krima 2014. godine.
Paradoksalno, prije pet godina je Ukrajina prizivala pažnju svjetske javnosti dok bi danas najradije da je izbjegne.
Zelenski maltene ne daje izjave o nadmetanju Trampa i Demokrata u Vašingtonu.
On je ove nedjelje za CNN rekao da je Ukrajina „umorna“ od priče o spornom učešću Bajdenovog sina u privatnom ukrajinskom preduzeću Burisma.
Serhij Rudenko, kolumnista DW iz Kijeva kaže da je Zelenski zapravo u teškoj dilemi.
„Ako prizna da je postojao pritisak iz Vašingtona za pokretanje istrage, Zelenski bi izgubio naklonost sadašnjeg predsjednika Trampa. Ako to demantuje, mogao bi da zatvoriti vrata Bijele kuće u slučaju da se tamo useli Džo Bajden“, objašnjava Rudenko.
Slično misli i Volodimir Jermolenko iz medijske organizacije Internjuz. „Vjerujem da se strategija Kijeva sastoji u tome da izbjegne zauzimanje strane“, kaže Jermolenko za DW.
Ukrajina, kako kaže, ne može da priušti da izgubi američku podršku jer bi onda praktično bila sama u odnosu prema Rusiji.
Kijev ipak nije ostao potpuno neutralan, pošto ukrajinsko Državno tužilaštvo, kako se saznaje, ponovo preispituje slučaj Burisma.
Vašington je u međuvremenu nastavio da pruža vojnu pomoć, a kako je najavio američki drzavni sekretar Majk Pompeo i dalje će podržavati Kijev.
Dojče vele ukazuje na to da su odnosi na diplomatskom nivou, međutim, poremećeni, s obzirom na to da dvije zemlje mjesecima nemaju redovne ambasadore u glavnim gradovima.
Stoga je malo vjerovatno da će SAD, kako bi Zelenski želio, učestvovati u pregovorima sa Rusijom o pitanju istoka Ukrajine.
Takođe je upitno da li će Zelenski prihvatiti Trampov poziv da dođe u Bijelu kuću, posebno jer predsjedniku Trampu prijeti impičment, ocjenjuje Dojče vele.
