Povrće koje je na zemljištu koje je bilo poplavljeno nije za upotrebu, kaže diplomirani inženjer zaštite bilja i prehrambenih proizvoda Branka Giljen iz Odjeljenja za savjetodavne poslove u biljnoj proizvodnji. Ona dodaje da nakon povlačenja vode, zemljište ostaje kontaminirano bakterijama i parazitima iz vode.
- Ukoliko je jestivi dio biljke došao u kontakt sa zagađenom vodom, bilo da je to samo malo ili je biljka bila potpuno potopljena, postoji zdravstveni rizik. Ne postoji mogućnost da se ovakvo povće efikasno očisti. Kuvanjem povrća mogu se ubiti bakterije i paraziti, ali se neće ukloniti eventualno prisutni industrijski i hemijski zagađivači. Stoga je savjet da u ovakvim slučajevima sve što je zahvaćeno vodom treba baciti na otpad i zakopati na propisani način – ističe Giljen.
Kod voćki stablašica, ako nije bilo dugotrajnog ležanja vode na parcelama, neće doći do većih problema. Ukoliko bi voda ostala duže vrijeme u voćnjaku, moglo bi doći do gušenja biljaka, usljed sprečavanja dotoka vazduha (kiseonika) u korjenov sistem, što može imati za posljedicu propadanje voćke, skraćenje njenog životnog vijeka.
Poplave mogu imati negativan efekat i na zemljište u vidu taloženja mulja, deponovanja šuta i pijeska, drveća, komunalnog otpada, zatim erozija poplavljenog zemljišta, kao i gubitak hranljivih sastojaka u zemljištu, što utiče na njegovu plodnost. Branka Giljen kaže da bi nakon povlačenja vode, trebalo prvo ukloniti nataložene naslage koje zemljištu remete mehanički sastav, kisjelost i druge osobine.
- Neophodno je popraviti zemljište, što podrazumijeva, prije svega agrohemijsku analizu zemljišta, koja će pokazati šta je prisutno u zemljištu od makro i mikroelemenata. Potom, treba izvršiti nadoknadu tih elemenata adekvatnim đubrenjem. Često poplave narušavaju ph vrijednost zemljišta tako što povećavaju njegovu kisjelost, što je sredina koja ne odgovara voćarskim i povrtarskim kulturama. U cilju smanjenja kisjelosti, najjednostavnija i najefikasnija metoda je kalcifikacija - unošenje kreča. Poslije ovog tretmana - posipanja kreča po čitavoj površini zemljište se duboko zaore, čime se popravlja i struktura i poroznost. Po hektru zemljišta je potrebno pet tona kreča – savjetuje Giljen.
Štale obavezno dezinfikovati kad se voda povuče
Poljoprivredna proizvodnja zahtijeva visok stepen higijene, posebno u štalskom objektu, a poplava je jedan od najgorih uzročnika narušavanja svih higijenskih standarda u proizvodnji, kaže šef Odjeljenja za savjetodavne poslove u oblasti stočarstva Gojko Babović.
Zato je, ističe on, potrebno brzo i efikasno djelovati u slučaju da dođe do plavljenja štalskog objekta.
- Nakon poplave životinje ne smijemo odmah uvesti u štalu. Kada se voda u potpunosti povuče i nema opasnosti za ponovnim plavljenjem, prvi korak je mehanički ili ručno ukloniti sav mulj, blato i ostatke koje je poplava za sobom ostavila. Takođe, veliki problem poslije poplava predstavlja i stajnjak, naročito ako je naslagan blizu štalskog objekta. Potrebno je detaljno pregledati svaki dio štale i izbaciti sve ono što je voda nanijela – kaže Babović.
Očišćeni stajnjak, mulj i blato nije poželjno odlagati na imanju, a posebno ne blizu štale. Najbolje bi bilo, kaže on, sve odložiti na komunalnoj deponiji. Nakon mehaničkog čišćenja, potrebno je vodom pod pritiskom oprati štalu, potom ostaviti sva vrata i prozore otvorenim kako bi se objekat što prije isušio i provjetrio.
- Osušen objekat treba dezinfikovati. Najprihvatljivije i najjeftinije je uraditi to gašenim krečom ili krečnim mlijekom. Postoje i razna dezinfekciona sredstva koja se mogu kupiti u poljoprivrednim apotekama, a upotreba mora biti u skladu sa uputstvom. Nakon dezinfekcije potrebno je ponovo ostaviti objekat da se dan, dva provjetri – kaže Babović.
Ukoliko se, ističe on, koriste hemijska sredstva za dezinfekciju, kada se osuše poželjno je okrečiti zidove štale. - Tek poslije svih ovih radnji stoku možemo vratiti u štalu – naglašava Babović.
