Skup na temu „Poglavlje 27: Jesmo li spremni za zdravu životnu sredinu po standardima Evropske unije?“, bio je posvećen upravljanju lokalitetima od posebnog interesa i uticaju kapitalnih projekata na životnu sredinu.
Orav je kazao da će životna sredina biti u fokusu nove Evropske komisije.
„Zaštita životne sredine nije samo stavka koju treba štrikirati na putu ka EU. To nije nešto što je opciono, to je nešto što se mora“, istakao je Orav.
Kako je kazao, nedavne kampanje podizanja svijesti u Crnoj Gori donijele su konkretne rezultate.
„To su samo prvi koraci u dugom procesu za koje se nadamo da će ispraviti negativne posljedice naših prethodnih aktivnosti“, naveo je Orav.
On je istakao da se stvarna promjena ne može desiti preko noći, i da se mora preduzeti još konkretnih akcija u bliskom budućnosti.
„Projekti i kampanje EU postoje kako bi podržali rad institucia, ali oni ne mogu zamijeniti njihov rad. Sada treba Vlada da preuzme odgovornost, da ispuni obećanja i da ojača napore u oblasti zaštite životne sredine“, rekao je Orav.
Kako je naveo, pregovori o poglavlju 27 su intenzivirani.
„Ali to poglavlje neće biti zatvoreno dok se ne nađe rješenje za ulcinjsku Solanu, bilo da je to dio mreže Natura 2000, ili neko drugo“, istakao je Orav.
Prema njegovim riječima, zaštićena mjesta i potencijalne lokacije Nature 2000, kao što su Skadarsko jezero i Tara, imaju veliku vrijednost i moraju se sačuvati za buduće generacije.
„Nastavićemo da podržavamo Crnu Goru, a sada je na njoj da ispuni svoju usravnu obavezu da bude ekološka država“, poručio je orav.
Generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, Ivana Vojinović kazala je da je Crna Gora očuvala svoj biodiverzitet, i da mreža zaštićenih područja pokriva gotovo 13 odsto teritorije.
Kako je navela, prema međunarodnim sporazumima, ukupna površina zaštićenih područja u Crnoj Gori je oko 20 odsto.
„Važno je da zaštita teritorija ima tendenciju rasta, što upućuje na opšti zaključak očuvanosti ekosistema u Crnoj Gori“, istakla je Vojinović.
Ona je naglasila da će Crna Gora udvostručiti napore da ispuni kako postojeće, tako i nove globalne ciljeve zaštite biodiverziteta.
„Nastavićemo sa daljim ulaganjem novca, kako za nastavak uspostavljanja mreže Natura 2000, tako i za veći obim konstantnog monitoringa svih segmenata životne sredine“, poručila je Vojinović.
Izvršni direktor Ekološkog pokreta Ozon, Aleksandar Perović, kazao je da je Crna Gora Ustavom deklarisana kao ekološka država.
„Crna Gora je 100 odsto zaštićena Ustavom. Ekološka država je veća kategorija zaštite i od međunarodne“, istakao je Perović.
On je upozorio da je, kada su u pitanju zaštićena područja, izgradnja autoputa napravila osjetne ividljive štete u kanjonu Tare.
Prema njegovim riječima, ugroženost Tare nijesu prepoznale samo NVO koje se bave zaštitom životne sredine, već i kroz dokumenta i izvještaje EK i UNESCO-a.
„Činjenica je da nakon učinjene štete, mi možemo samo da se skoncentrišemo na to da je svedemo na najm mog nivo, i da preporukama i konkretnim radom na terenu popravimo što se može popraviti i da se izvuku pouke za ubuduće“, naveo je Perović.
On je kazao da veliki broj zaštićenih područja nema planove upravljanja što je, kako je naveo, problematično.
„Iako je analizom zakonodavstva primijećena važna uloga civilnog sektora, uskraćeni smo za mogućnost da kroz neka upravljačka tijela učestvujemo u izradi planova i sagledavanju njihove uspješnosti“, rekao je Perović.
On je ocijenio da treba dodatno unaprijediti zakonodavstvo kada su u pitanju zaštićena područja.
„Zaštita cijelog toka i sliva svih naših rijeka je nešto na čemu ćemo puno raditi u budućnosti, jer smatramo da jedino ti vidovi zaštite mogu datividljive rezultate“, poručio je Perović.
Savjetnica glavnog pregovarača Crne Gore sa EU, Dragana Marković, kazala je da se otvaranje poglavlja 27 može posmatrati kao ohrabrenje za sve aktivnosti koje slijede.
„Ali i kao potvrda rezultata i napora naše administracije na tom planu“, dodala je Marković.
Ona je kazala da se pravna tekovina EU stalno mijenja i razvija.
„Tako da je i broj celeksa koje naša administracija analizira i ocjenjuje na godišnjem nivou uvijek među brojnijima upravo u oblasti životne sredine“, dodala je Marković.
Prema njenim riječima, u nacionalni pravni okvir ugrađeni su brojni instrumenti za zaštitu životne sredine, među kojima se ističe procjena uticaja na životnu sredinu i strateška procjena uticaja, kao i integrisano sprječavanje zagađenja životne sredine.
„Primjenom svih tih instrumenata osigurava se ekonomski na principima održivog razvoja“, kazala je Marković.
Ona je podsjetila da je ekonomska i finansijska analiza iz 2016. godine pokazala da će ukupni troškovi usklađivanja i sprovođenja evropskih standarda u ovoj oblasti Crnu Goru do 2035. godine koštati oko 1,5 milijardi eura.
„Iako je važno da održimo dobar tempo u pristupanju, još je važnije da se reforme koje sprovodimo kvalitetno odraze na životni standard građana“, zsključila je Marković.
Današnji okrugli sto drugi je koji Odbor za evropske integracije organizuje u sklopu inicijative usmjerene na intenzivni nadzor nad aktivnostima nadležnih institucija u okviru pregovaračkog procesa Crne Gore sa EU, i konkretno poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene.
Kako je najavljeno, okrugli stolovi su ujedno i priprema za konsultativno saslušanje posvećeno pregovaračkom poglavlju 27, koje će Odbor organizovati u decembru.
