„Iako smo imali kratko zahlađenje odnosa prije nekoliko godina, kao susjedi smo našli zajednički jezik i sva otvorena pitanja rješavamo dijalogom i međusobnim poštovanjem", kaže u pisanoj izjavi za BBC na srpskom predsjednik Severne Makedonije Stevo Pendarovski.
Ono što Pendarovski opisuje kao „kratko zahlađenje odnosa" djelovalo je veoma uzavrelo - zvanični Beograd u avgustu 2017. godine povukao je cjelokupno osoblje ambasade iz Skoplja - ovakve poteze od potpunog prekida diplomatskih odnosa dijeli samo jedan korak.
Zvaničnici u Srbiji su tada objašnjavali da su prinuđeni na takav potez zbog „ofanzivnog obavještajnog djelovanja Makedonije".
Nešto više od dvije godine kasnije, posjeta Pendarovskog Beogradu i sastanak sa srpskim kolegom Aleksandrom Vučićem samo je posljednji u nizu susreta visokih zvaničnika dvije zemlje koji postaju sve učestaliji.
„Svaka zemlja u regionu ima puno unutrašnjih problema koji se uglavnom reflektuju na odnose sa komšijama", opisuje uzroke ovih turbulencija novinar Nove Makedonije Dejan Srbinovski.
Ipak, on kaže da je posjeta makedonskog predsjednika još jedan dokaz da vlasti dvije zemlje sada zajednički rade na vraćanju odnosa u pozitivnu fazu.
Tri godine od Ivanova do Pendarovskog
Stevo Pendarovski izabran je u maju 2019. godine za prvog predsjednika Sjeverne Makedonije. Novo ime je rezultat kompromisa sa Grčkom. Dvije zemlje su decenijama bile u lošim odnosima sporeći se oko upotrebe imena Makedonija, a zvaničnici iz Atine su blokirali pridruživanje Sjeverne Makedonije Evropskoj uniji.
Od posjete prethodnog makedonskog predsjednika Đorđa Ivanova Beogradu su prošle tačno tri godine. Iako se u međuvremenu mnogo toga na Balkanu promijenilo, odnosi dvije zemlje sada su ponovo na utabanoj stazi.
„Sjeverna Makedonija i Srbija imaju odlične odnose u političkoj, bezbjednosnoj i ekonomskoj sferi u kojima nemamo sporne tačke.
„Smatram da o bilateralnim pitanjima u kojima imamo različita gledišta treba da razgovaramo na konstruktivan način", kaže Pendarovski za BBC na srpskom.
Skoplje i Beograd približila je i nedavna odluka Evropske komisije da ne otvori pregovore o članstvu Sjeverne Makedonije u Evropskoj uniji, uprkos obećanju da će to učiniti poslije dogovora oko promjene imena sa Grčkom.
„Mi smo susjedne zemlje, nekada smo bili dio zajedničke države, a evropske integracije su naš strateški cilj kojim se ostvaruje naša vizija za zajedničku budućnost", ponavlja Pendarovski činjenicu da njegova zemlja nije odustala od evropskih integracija.
Ono što se takođe nije promijenilo je da će i ovu posjetu obilježiti razgovori o ekonomskoj saradnji - i Pendarovski sa sobom dovodi delegaciju privrednika.
Sjeverna Makedonija je značajan trgovinski partner Beograda i osma je na listi zemalja u koje Srbija izvozi najviše robe.
Promjena vlasti - promjena klime
Tokom deset godina vlasti konzervativnog premijera iz redova stranke VMRO-DPMNE Nikole Gruevskog, mijenjale su se vlasti u Srbiji, ali dramatičnih momenata, poput onih iz 2017. godine, nije bilo.
Kriza iz oktobra 2008. godine, kada je Skoplje priznalo nezavisnost Kosova, završila se uskraćivanjem gostoprimstva makedonskom ambasadoru u Beogradu.
„Odnos dvije zemlje je suštinski problematičan na političkom nivou jer je Makedonija od svog osamostaljenja uvijek bila na strani svega što je protiv interesa Srbije i srpskog naroda", kaže za BBC na srpskom Igor Stoilković, politički lider Srba iz Sjeverne Makedonije.
Odnosi su bili manje-više skladni i po dolasku na vlast Srpske napredne stranke (SNS) Aleksandra Vučića, po političkoj orijentaciji stranke sličnoj partiji Nikole Gruevskog.
Ipak, stvari su počele da se mijenjaju poslije političkih promjena u Makedoniji na kojima je vlast Nikole Gruevskog smijenjena poslije nezadovoljstva građana koji su najprije demonstracijama, a onda i na izborima smijenili vlast koja je optužena za korupciju, kriminal, pritiske na političke protivnike i medije.
Zbog ideološke srodnosti, a i političke bliskosti sa Gruevskim, zvanični Beograd nije bio oduševljen političkim usponom Zorana Zaeva i njegovog Socijaldemokratskog saveza Makedonije.
Kada su demonstranti VMRO-DPMNE u aprilu 2017. godine upali u zgradu makedonskog parlamenta nezadovoljni zbog dolazeće promjene vlasti, prvu veliku diplomatsku pometnju izazvala je vijest da je među njima bio i pripadnik Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) i službenik srpske ambasade u Skoplju Goran Živaljević.
Iako je njegovo obrazloženje bilo da se tu zatekao jer je želio da se uvjeri da li među demonstrantima ima srpskih državljana, vlasti Zorana Zaeva nimalo se nije dopalo to što se srpski obavještajac našao među demonstrantima od kojih su neki fizički napali i povrijedili i samog Zaeva.
Nije mnogo pomoglo ni što je srpski šef diplomatije Ivica Dačić tada govorio da je među prisutnima bilo i diplomata velikih sila.
„Živaljević je obavljao svoj dio posla, ne može da vam smeta na osnovu novinskih napisa srpski predstavnik, a na osnovu drugih, da vam ne smetaju američki, njemački, francuski", govorio je tada Dačić novinarima u Beogradu,
Pražnjenje ambasade kao najniža tačka
Kada su nove makedonske vlasti odlučile da podrže prijem Kosova u Unesko, zvanični Beograd upotrijebio je snažan arsenal diplomatskih poruka.
Nakon što je novi premijer Zoran Zaev, koji je na dužnost stupio u maju 2017. godine, u prorežimskim tabloidima u Srbiji predstavljen kao neprijatelj Srbije, stvari su podignute na zvaničan nivo u nedjelju, 20. avgusta 2017.
Te večeri, odlukom Ministarstva spoljnih poslova Ivice Dačića, cjelokupna ambasada Srbije povučena je iz Skoplja.
Ova snažna diplomatska poruka samo je korak do prekida diplomatskih odnosa, a primjenjuje se isključivo u dubokim krizama u odnosima dvije zemlje - često pred otvorene i neposredne sukobe.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić tada je govorio da je osoblje povučeno zbog dokaza „o veoma ofanzivnom obavještajnom djelovanju protiv organa i institucija Srbije".
Iz Skoplja nijesu stizale oštrije reakcije na ovakvu odluku Beograda.
„Nova vlada Republike Makedonije je snažno predana i preduzima intenzivne mjere u cilju rješavanja problema, a ne stvaranja, u cilju promovisanja saradnje i partnerstva sa Republikom Srbijom i drugim zemljama u regionu", navelo je tada zvanično Skoplje u svojoj reakciji.
Iako je već tokom narednih dana dio osoblja vraćen u ambasadu, a ambasadorka Dušanka Divjak Tomić poslije konsultacija u Beogradu ponovo vraćena na svoje radno mjesto, snažna mrlja ostala je na odnosima dvije zemlje.
Granice kao simbol odnosa
U čak tri navrata, granice su obojile odnose Srbije i Sjeverne Makedonije u posljednjih godinu dana.
Najprije je u novembru 2018. godine bivši makedonski premijer Nikola Gruevski preko Srbije prebjegao u Mađarsku, gdje je postao politički azilant.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objašnjavao je da Srbija nije imala osnova da zaustavi Gruevskog jer za njim nije bila raspisana međunarodna potjernica.
I kada se očekivalo da ovaj slučaj granica ponovo uzburka odnose, pažnja se preselila na granični prelaz Preševo - Tabanovce.
U avgustu 2019. godine kontrole dvije države na ovom prelazu su objedinjene, a novi režim zajednički su pokrenuli makedonski premijer Zoran Zaev i srpska premijerka Ana Brnabić.
Ko na Balkanu ne želi „Mali Šengen"
Konačno, granice su postala tema i u projektu „Malog Šengena" koji su pokrenuli srpski predsjednik, makedonski premijer i albanski premijer Edi Rama.
Srdačni susret u Novom Sadu, večernja neformalna šetnja gradom, pa sličan susret na Ohridu pokazali su da su odnosi Beograda i Skoplja sada u drugačijoj fazi.
„Narodi - najbliži i najbolji prijatelji"
Kada se politika stavi na stranu, Srbi i Makedonci nemaju o čemu da brinu, smatra to lider srpske manjine u susjednoj državi.
„Odnos dvaju naroda su, zahvaljujući dugogodišnjoj tradiciji zajedničkog života, fenomenalni.
U svim anketama u obje zemlje, narodi se doživljavaju kao najbliži i najbolji prijatelji - na to možemo da budemo ponosni", kaže predsjednik Demokratske partije Srba u Sjevernoj Makedoniji Ivan Stoilković.
On kaže da, na političkom nivou, Srbi u susjednoj državi polako popravljaju odnos sa vladom Zorana Zaeva, ali dodaje i da je pitanje promjene imena duboko podjelilo makedonsko društvo - što nikako ne prija manjinskim zajednicama.
„Dio Makedonaca smatra da im nešto oduzimate, a drugi dio Makedonaca smatra da smo svi Sjevernomakedonci i da nijesmo ništa posebno.
Bez pomoći EU i OEBS-a nećemo moći dugo da opstanemo kao nosioci duha srpske zajednice u Sjevernoj Makedoniji."
Izvan politike, jedno pitanje nastaviće da opterećuje odnose dvije zemlje, doduše manje nego u nedavnoj prošlosti.
„Jedini problem koji preostaje je pitanje autokefalnosti Makedonske pravoslavne crkve, koju Srpska pravoslavna crkva ne priznaje.
Ovaj spor traje od 1963. godine, ali i pored toga, Sjeverna Makedonija u narednom periodu neće dozvoliti nikakve tenzije sa susjedima, za šta konstantno dobija podršku od partnera iz EU i NATO-a", zaključuje novinar Dejan Srbinovski.
